Zato jer je dvostruko rastrošnija država od Češke pa plaća znatno veću cijenu novca na svjetskom financijskom tržištu.
U 2017. na naplatu Hrvatskoj stiže 27 milijardi kuna javnog duga koje će država vratiti tako da će se (ponovno) zadužiti na međunarodnom financijskom tržištu. To znači da će se Hrvatska ponovno zadužiti u vaše ime, i to po cijeni većoj nego primjerice Češka.
Odnos rizika i prinosa može se promatrati s aspekta ulagača, ali i s aspekta cijene novca (kamate) koju plaćaju više rizični u odnosu na manje rizične dužnike.
Na primjer, desetogodišnja češka državna obveznica donosi 1% kamata godišnje, a hrvatska državna obveznica 4,25% godišnje. Zašto je to tako?
Javni dug Hrvatske iznosi 85% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), a Češke 41% bruto društvenog proizvoda (BDP). Mogli bismo reći da je javni dug Hrvatske u relativnim terminima dvostruko veći od javnog duga Češke. S rastom zaduženosti pojedine države povećava se percepcija rizičnosti ulaganja u njene vrijednosne papire pa ulagači traže veći prinos. Češka stoga može izdati desetogodišnju državnu obveznicu uz znatno nižu kamatnu stopu nego Hrvatska.
