Hrvatske su mirovine najniže u Europskoj uniji, a u budućnosti će biti još manje, zato treba samostalno ulagati za bolju budućnost.
Umirovljenje je skupo – procjenjuje se da nam u mirovini treba 70% trenutne plaće za život, a dobit ćemo manje od 50%. Prosječna starosna mirovina koju isplaćuje država prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za 2016. iznosi 2.205 kuna što je tek nešto više od 43% prosječne neto plaće.
U budućnosti će taj omjer biti i nepovoljniji, pa se predviđa da će do 2050. prosječna mirovina iz prvog stupa mirovinskog osiguranja iznositi svega 38% od prosječne neto plaće, a možda i znatno manje.
Zato je mirovinska štednja danas najvažnije ulaganje i način očuvanja sigurnosti u godinama kada ćemo biti financijski najranjiviji.
Sustav mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj organiziran je tako da postoji obvezno i dobrovoljno mirovinsko osiguranje. U obvezni mirovinski fond obvezni ste ulagati za svoju mirovinu čim se zaposlite. Osim toga, možete samostalno ulagati i u dobrovoljni mirovinski fond kako biste imali veću mirovinu.
Razdoblje koje ćemo provesti u mirovini, a samim time i naši troškovi, dodatno se povećavaju zbog produljenja očekivanog životnog vijeka. Sustav postaje sve slabiji, a mi sve odgovorniji za vlastitu mirovinu i štednju kojom ćemo raspolagati u budućnosti. Zato počnite samostalno izdvajati novac za mirovinu već s prvim zaposlenjem.
Mogućnosti štednje za mirovinu su različite (npr. životno osiguranje, oročeni depozit i dr.), a oblik štednje specifično namijenjen osiguranju životnog standarda za vrijeme umirovljenja je dobrovoljna mirovinska štednja (tzv. treći stup).
Dobrovoljna mirovinska štednja u praksi
Nakon formalnog školovanja i zaposlenja sve čeka mirovina. Buduće mirovine bit će mnogo mnogo manje nego današnje, pa mirovina samo iz obveznog mirovinskog osiguranja neće biti dovoljna. Zato je mirovinska štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima poželjno ulaganje za budućnost.
Dobrovoljna mirovinska štednja građana temelji se na članstvu pojedinca u određenom dobrovoljnom mirovinskom fondu. Kao što i sama riječ kaže, dobrovoljna mirovinska štednja je vaša samostalna odluka i svaki pojedinac određuje sam visinu, trajanje i dinamiku uplata u fond.
Član dobrovoljnog mirovinskog fonda može biti tko god želi, nema ograničenja vezanih uz dob ili zaposlenje, a trajanje članstva nije vremenski ograničeno.
Prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama članstvo u fondu se ne prekida, već postojeći novac na računu i dalje ostvaruje prinose.
Društvo koje upravlja dobrovoljnim mirovinskim fondom ulaže u vrijednosne papire, primjerice, državne obveznice ili dionice i tako ostvaruje prinose u korist članova fonda.
S obzirom na važnost štednje za starost, dobrovoljnu mirovinsku štednju potiče i država dodjeljivanjem državnih poticajnih sredstava. Za 2016. ona su iznosila 15% od ukupno uplaćenog doprinosa u prethodnoj kalendarskoj godini, a najviše do 750 kn godišnje.
Prava raspolaganja štednjom iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja stječemo tek nakon navršenih 50 godina života. Što mislite zašto je tome tako?
Radi se o namjenskoj štednji za mirovinu. Pretpostavlja se da će pojedinac raditi barem do pedesete godine života. Međutim, poželjno je raditi što duže (ako nam zdravlje dopušta) i što duže kumulirati mirovinsku ili drugu štednju – kako starost ne bismo provodili u siromaštvu.
S obzirom da se radi o štednji za starost, treba li pojedinac taj novac povlačiti iz fonda već u pedesetoj godini, ili je bolje da to učini što kasnije? Bolje je da to učini što kasnije. Za svakoga od nas postoji određeni stupanj vjerojatnosti da doživimo sto ili barem devedeset godina. Štednja će nam dobro doći jer će mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja biti prilično niske.
Kod svakog financijskog ulaganja trebate sagledati „pluseve“ i „minuse“ – pa tako i kod dobrovoljne mirovinske štednje.
Plusevi:
- možete uplaćivati koliko god možete i kada vam to odgovara;
- sami odlučujete kako ćete uplaćivati štednju, a prestankom uplaćivanja ili neredovitim uplatama neće vam doći nikakva opomena – postojeći novac na vašem računu i dalje ostvaruje prinose;
- država na sve uplate do 5.000 kuna godišnje dodaje 15 posto poticaja (u 2016.);
- redovitim mjesečnim uplatama održavate dobru financijsku naviku štednje za starost.
Minusi:
- mnogi ne znaju da s 50 godina ne mogu odjednom podići cijelu svotu;
- nitko ne garantira da će mirovinski fondovi i dalje poslovati s dobrim prinosima (3 do 7% godišnje) ni da će državni poticaji ostati jednaki kao u trenutku pisanja ovoga teksta;
- pazite na naknade koje plaćate fondu (ulazna naknada, naknada za upravljanje…).
Mirovinska pismenost znači da smo svjesni individualne odgovornosti u planiranju prihoda kojima ćemo raspolagati u trećoj životnoj dobi.
Dileme
Štednja u banci s kamatom donosi prinos od 1% godišnje, a u mirovinskom fondu 4% ili više. S aspekta visine prinosa bolja je štednja u mirovinskom fondu. Ali, s aspekta likvidnosti bolja je štednja u banci. Mirovinskom štednjom možemo raspolagati tek s 50 godina života, i to ne u cijelosti – nego prema definiranim uvjetima isplate iznosa mjesečne mirovine.
