Velika promjena: Stiže i digitalni euro

Europske središnje banke puno rade na uvođenju digitalnog eura, no ne postoji još  službeni plan s rokovima. Radi se o temeljnoj promjeni o kojoj Europska središnja banka (ECB) već dulje vremena razgovara a kako će izgledati digitalni euro, ECB će odlučiti do sredine 2023. godine.

Digitalni euro bi ljudima olakšao plaćanje u digitalnoj ekonomiji no on bi bio dopuna gotovini, a ne njezina zamjena. Plaćanje digitalnim eurom bilo bi još jedan, jednostavan način plaćanja, koji bi pridonio dostupnosti i uključenosti građana, navodi ECB.

Digitalni euro bio bi sličan euronovčanicama, jedino što bi bio digitalan. Bio bi elektronički novac koji bi izdavao Eurosustav, odnosno ESB i nacionalne središnje banke europodručja, i bio bi dostupan svim građanima i poduzećima.

Trebamo li svi prijeći na potpuno drugačiji sustav plaćanja i hoće li nam nestati gotovine? Evo 14 ključnih pitanja i odgovora.

1. Bi li digitalni euro zamijenio gotovinu?

Ne bi. Digitalni euro postojao bi istodobno s gotovinom, ne bi je zamijenio. Gotovina će i dalje biti dostupna u europodručju. Osim nje bio bi dostupan i digitalni euro kao odgovor na sve veću potražnju potrošača za brzim i sigurnim digitalnim plaćanjima.

2. Koje bi posljedice izdavanje digitalnog eura imalo za bankarski sektor?

Digitalni euro ne bi trebao imati negativne posljedice za financijski sektor jer će se uzeti u obzir sljedeći zahtjevi: 1) digitalni euro trebao bi se uglavnom upotrebljavati kao sredstvo plaćanja i ne bi smio postati instrument za financijsko ulaganje i 2) u postupanje s digitalnim eurom trebali bi biti uključeni nadzirani posrednici.

3. Zašto bi digitalni euro bio bolji od stabilnih kovanica (engl. stablecoins) i kriptoimovine?

Digitalni euro bio bi centralnobankarski novac. To znači da bi za njega jamčila središnja banka i da bi bio osmišljen tako da zadovolji potrebe građana za sigurnošću, privatnošću i zaštitom podataka. Središnjim bankama povjerena je zadaća održavanja vrijednosti novca, bez obzira na to je li riječ o fizičkom ili digitalnom novcu.

Stabilnost i pouzdanost stabilnih kovanica u konačnici ovise o tome tko ih izdaje te o vjerodostojnosti i provedivosti jamstva o održavanju vrijednosti. Osim toga privatni izdavatelji mogu se poslužiti osobnim podatcima u komercijalne svrhe.

Ne može se utvrditi tko je odgovoran za kriptoimovinu, što znači da se potraživanja ne mogu izvršiti.

4. Hoće li se digitalni euro temeljiti na tehnologiji distribuirane glavne knjige, na primjer tehnologiji lanca blokova?

Eurosustav eksperimentira s različitim pristupima i tehnologijama kojima bi se omogućila upotreba digitalnog eura. Pritom razmatra i centralizirana i decentralizirana rješenja, primjerice tehnologiju distribuirane glavne knjige. Međutim, konačna odluka o tome još nije donesena.

5. Bi li digitalni euro bio alternativna valuta u Eurosustavu?

Ne bi. Digitalni euro bio bi samo još jedan način plaćanja u eurima, našoj jedinstvenoj valuti, u Europi. Mogao bi se, kao jednakovrijedan, zamijeniti za novčanice. Uvođenjem digitalnog eura odgovorilo bi se na sve veću sklonost građana i poduzeća digitalnim plaćanjima.

6. Zašto bi se potrošači željeli služiti digitalnim eurom?

Digitalni euro bio bi digitalno sredstvo plaćanja koje je sigurno, jednostavno za upotrebu i jeftino kao gotovina danas. Upotreba za osnovna plaćanja bila bi besplatna i moguća u cijelom europodručju.

U svijetu u kojem građani sve češće plaćaju elektronički i tržište digitalnih plaćanja stalno raste, digitalnim eurom pružila bi se svima – kućanstvima, malim i velikim poduzećima – dodatna mogućnost plaćanja centralnobankarskim novcem.

Trgovcima i malim poduzećima, kao primateljima plaćanja, digitalni euro bio bi dodatno sredstvo plaćanja koje bi mogli primati od kupaca i klijenata.

Digitalni euro mogao bi omogućiti i napredne funkcije, na primjer automatizirano plaćanje ili digitalni identitet u nekom obliku.

7. Što ako neka središnja banka izvan europodručja izda svoju digitalnu valutu prije nego što to učini Eurosustav?

Sve važne središnje banke razmatraju mogućnost izdavanja centralnobankarskog digitalnog novca, ali nije riječ o utrci ili natjecanju. Na razini skupine G-20 dogovorena je suradnja u vezi s međunarodnom upotrebom centralnobankarskog digitalnog novca.

Nadalje, temeljitost i sigurnost važnije su od brzine: treba nam sustav koji je dobar za sve i koji je stabilan od prvog dana. Uključene središnje banke i nadzirani posrednici morali bi stvoriti određenu infrastrukturu za digitalni euro.

Eurosustav surađuje s drugim središnjim bankama kako bi se predvidjele posljedice izdavanja digitalnog novca za različita gospodarstva. Svi imaju koristi od razmjene mišljenja i iskustava.

Razmatramo mogućnosti za digitalni euro kako bismo odgovorili na potrebe naših građana i planiramo primjenu europskih rješenja za plaćanje radi autonomije i suverenosti.

8. Koji je vremenski raspored uvođenja digitalnog eura?

Prije donošenja odluke o izdavanju digitalnog eura moramo odlučiti kako bi on izgledao i provjeriti bi li mogao zadovoljiti potrebe krajnjih korisnika. Prije uvođenja digitalnog eura trebat će poduzeti više koraka.

U srpnju 2021., nakon pokusnih aktivnosti ESB‑a i nacionalnih središnjih banaka europodručja, započeli smo fazu istraživanja u projektu digitalnog eura. U toj fazi cilj nam je utvrditi optimalan dizajn digitalnog eura i pobrinuti se da on zadovoljava potrebe korisnika. Osim toga analizirat ćemo kako bi financijski posrednici mogli pružati usluge za krajnje korisnike povezane s digitalnim eurom.

Te bi se aktivnosti trebale završiti do listopada 2023.

Potom će Upravno vijeće odlučiti hoće li se prijeći u sljedeću fazu, u kojoj bismo se bavili razvojem integriranih usluga te proveli testiranja i moguće simulacije funkcioniranja digitalnog eura u praksi. Ta bi faza mogla trajati oko tri godine.

Premda nam je to prioritet, pravilan pristup zahtijeva vrijeme i prije donošenja odluka treba provesti pomnu analizu utjecaja digitalnog eura.

9. Zašto predlažete uspostavu gornje granice za depozite prve kategorije? Koliko bi niska trebala biti kamatna stopa na depozite druge kategorije?

Proučavamo moguće rizike za financijsku stabilnost i prijenos monetarne politike koji bi mogli proizići iz uvođenja digitalnog eura.

Ako se uvede, digitalni euro bio bi dodatna mogućnost plaćanja, a ne oblik financijskog ulaganja. Eurosustav procjenjuje rješenja koja bi onemogućila držanje velikih količina digitalnih eura kao nerizičnog oblika ulaganja ili zamjenu bankovnih depozita držanjima u digitalnim eurima. Osim mogućnosti ograničavanja držanja, postoji i mogućnost različite remuneracije.

Ako držanja digitalnih eura budu remunerirana, kamatna stopa na držanja pojedinaca za osnovnu upotrebu u plaćanjima malih vrijednosti, odnosno prvu kategoriju, iznosila bi nula ili bi bila pozitivna, odnosno bila bi barem jednako dobra kao na novac. Remuneracija druge kategorije trebala bi biti na razini nižoj od remuneracije imovine koja se smatra sigurnom kako digitalni euro ne bi postao oblik ulaganja jer je centralnobankarski novac optimalan spoj sigurnosti i stabilnosti.

Još nismo ništa odlučili o različitoj remuneraciji ili mogućem pragu i nije isključeno da ćemo u daljnjoj analizi razmatrati druge mogućnosti.

10. Koji bi se podatci obrađivali u vezi s plaćanjima u digitalnim eurima? Hoćete li moći pratiti platne navike pojedinaca i dijeliti informacije o njima s državnim agencijama i drugim javnim institucijama?

Eurosustav ne želi prikupljati podatke o plaćanjima pojedinaca, pratiti platne navike ni dijeliti informacije o njima s državnim agencijama i drugim javnim institucijama.

Digitalnim eurom građanima bi se omogućilo plaćanje koje ne bi podrazumijevalo dijeljenje njihovih podataka s trećim stranama, osim za potrebe sprječavanja nezakonitih aktivnosti.

Kako bi se očuvala privatnost plaćanja, potrebno je zaštiti različite podatke: identitet korisnika, podatke o pojedinačnom plaćanju (npr. iznos) i metapodatke o transakciji (npr. IP adresu uređaja koji je upotrijebljen za transakciju).

Premda će korisnici vjerojatno morati dati identifikacijske podatke kada prvi put budu pristupali uslugama digitalnog eura, njihova plaćanja i dalje mogu biti u različitoj mjeri privatna.

Visok stupanj privatnosti može se postići na različite načine. Na primjer, identifikacijski podatci korisnika mogli bi se pohraniti odvojeno od podataka o plaćanjima te bi te informacije bile dostupne samo financijsko-obavještajnim jedinicama u jasno određenom pravnom okviru za potrebe utvrđivanja identiteta platitelja i primatelja plaćanja ako postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo.

11. Odabrali ste vanjska poduzeća za izradu prototipa mogućih korisničkih sučelja. Zašto?

Izrada prototipa učenje je u pokusnom okružju, drugim riječima, laboratorijska vježba. Provjeravamo u kojoj se mjeri pozadinske funkcije Eurosustava (infrastruktura za namiru koja djeluje u pozadini radi evidencije transfera i pozicija u digitalnom euru) mogu jednostavno integrirati u postojeća rješenja za plaćanja dostupna krajnjim korisnicima. Usredotočili smo se na integraciju u pet primjera upotrebe: internetska plaćanja između dva potrošača (engl. peer-to-peer online payments); izvanmrežna plaćanja između dva potrošača (engl. peer-to-peer offline payments); plaćanja na prodajnom mjestu (engl. point-of-sale payments), npr. plaćanja u trgovini koja provodi platitelj; plaćanja na prodajnom mjestu koja provodi primatelj plaćanja (engl. point-of-sale payments initiated by the payee) i plaćanja u e-trgovini (engl. e-commerce payments). U izradi prototipa neće se provoditi stvarna plaćanja: digitalni euro još nije izdan, riječ je isključivo o simulacijama. Ne planira se da će prototip koji nastane na temelju tih pokusa biti osnovni element konačnog proizvodnog sustava.

12. Kako je ESB odabrao poduzeća koja sudjeluju u izradi prototipa?

ESB je objavio javni poziv za iskaz interesa za sudjelovanje u izradi prototipa. Prijavila su se ukupno 54 poduzeća, od kojih je odabrano pet. Prikladnost prijavljenih poduzeća za gornjih pet primjera upotrebe procjenjivala se na osnovi četiriju ključnih sposobnosti i 28 posebnih sposobnosti, koje su bile unaprijed određene i objavljene na mrežnim stranicama ESB‑a. Cilj odabira bilo je stvaranje uzorka poduzeća u kojem su zastupljene sve vrste tržišnih sudionika (posrednici, izvršitelji obrade plaćanja i trgovci na malo). Poduzeća su sudjelovala u odabiru o vlastitu trošku. Iz velikog interesa za sudjelovanje u izradi prototipa vidljivo je da privatna poduzeća prepoznaju važnost oblikovanja digitalnog eura i da u njemu žele sudjelovati, primjerice zato što im se to pozitivno odražava na ugled, čak i kada im sudjelovanje neće donijeti dobit.

13. Hoće li rezultati izrade prototipa biti objavljeni?

Već je u pozivu za iskaz interesa istaknuto da postupak mora biti transparentan kako bi uvjeti bili jednaki za sve. ESB se odlučio za veću transparentnost od one koju nalažu propisi EU‑a u vezi s ugovorima bez naknade. Prijavljenim je poduzećima objašnjeno da će sve informacije biti javne. Tijekom razvojne faze u četvrtom tromjesečju 2022. ESB će, ako to bude potrebno, davati tehnička objašnjenja pružateljima prototipa prednjih sučelja i usklađivati očekivanja o integraciji s tim pružateljima, primjerice o sučelju između pozadinskih sastavnica i sastavnica prednjih sučelja u vježbi izrade prototipa. U prvom tromjesečju 2023. objavit će se rezultati izrade prototipa potkrijepljeni tehničkim informacijama.

14. Kako će ESB postići privatnost korisničkih podataka?

Za potrebe izrade prototipa provodit će se isključivo simulacije transakcija. Pritom se neće upotrebljavati ni pojedinačni ni agregirani podatci o stvarnim plaćanjima niti će se takvi podatci dijeliti s pružateljima prototipa prednjih sučelja i drugim sudionicima pokusa i provjera. Svi podatci koji budu potrebni za laboratorijsku vježbu proizvest će se isključivo za potrebe pokusa. ESB pritom namjerava postupati u skladu s najvišim standardima zaštite podataka.

(Izvor: https://www.ecb.europa.eu)

Foto: Unsplash