I Hrvatski građani ulažu u bitcoine. No, njihova je financijska je pismenost mnogo slabija od informatičke, pa se izlažu golemu riziku ulaganja u virtualne valute.
Kriptovalute, zvane i virtualne valute, globalno su prihvaćene za međunarodna plaćanja putem interneta, ali i za ulaganja. Ne izdaju ih središnje banke niti se vežu uz račune u poslovnim bankama, za transakcije nema naknade pa su međunarodna plaćanja jednostavnija i jeftinija jer kriptovalute nisu vezane ni za koju zemlju ili podložne regulaciji. Na taj način svatko s internetskom vezom može postati dijelom tog financijskog sustava a da se ne služi standardnom bankarskom mrežom. Takvi sustavi gotovo da su otporni na inflaciju i manje su ovisni o monetarnim politikama zemalja. S druge strane, postoje i mnoge opasnosti i neizvjesnosti koje proizlaze iz prirode kriptovaluta.
Kriptovalute su elektronički zapisi o određenim vrijednostima pohranjeni u elektroničkim novčanicima na internetskim stranicama koje pružaju takvu uslugu. Bitcoin, kao i ostale kriptovalute, nastaje na računalima diljem svijeta rješavanjem složenih računalnih jednadžbi (takozvanim rudarenjem), a mogu se kupiti i putem bankomata, odnosno na internetskim burzama. Drže se u elektroničkom novčaniku na nekoj od brojnih web-stranica koje pružaju tu uslugu.
Bitcoin-bankomati postoje i u Hrvatskoj, njima se može plaćati preko interneta, a na digitalnom se tržištu neprestano pojavljuju nove kriptovalute, prodaju se i oglašavaju i u Hrvatskoj, a mnogi ih kupuju nesvjesni rizika da time u cijelosti snose rizik gubitka uloženog.
Bitcoin i druge kriptovalute poput ethereuma, litecoina i zcasha neki ljudi kupuju samo kao investiciju nadajući se da će se povećati njihova vrijednost. No, morali biste znati da se bitcoinom i kriptovalutama trguje na jako nestabilnim tržištima i da biste ih trebali izbjegavati kao svoje osnovno ulaganje. Za usporedbu: bitcoin je 2013. godine vrijedio 200 USD, potkraj 2017. čak 19.000 USD, a za njega se u mjenjačnici sredinom prosinca 2019. moglo dobiti oko 7240 USD.
Građani – oprez!
Prosječni građanin ne razumije što su virtualne valute, ali unatoč tomu interes za bitcoin i druge vrste raste, i to uglavnom zbog vjerovanja u mogućnost brze zarade. Nedavno je i Hrvatska agencija za nadzor finacijskih usluga objavila upozorenje građanima o izrazito velikim rizicima kriptovaluta.
Glavna opasnost u tom virtualnom novčanom sustavu jest da ne postoji zaštita potrošača, odnosno korisnika sustava jer nema nikakva jamstvo niti adrese kojoj se pojedinac može obratiti uoči li bilo kakve nepravilnosti ili povredu svojih prava.
1.Kriptovaluta nije elektronički novac u skladu s definicijom iz Zakona o elektroničkom novcu niti je platna usluga prema Zakonu o platnom prometu.
Potrebno je stoga izrazito oprezno ulaziti u ovakav sustav jer postoje pojedinci koji iskorištavaju naivne ljude koji vrlo malo znaju o ovoj temi kako bi im „oteli“ novac. Kako se digitalnim valutama plaća bez posredovanja banaka i drugih tradicionalnih financijskih institucija, ali i vlasti, njima se koriste i kriminalci za ilegalnu nabavu oružja i droga, pranje novca i u druge svrhe.
2. Poslovne subjekte koji izdaju tu vrstu proizvoda i njome trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka niti je njihovo poslovanje pod nadzorom HNB-a.
3. Novac uložen u kriptovalute nje zaštićen sustavom osiguranja depozita i ako se odlučite na takav oblik ulaganja, u cijelosti snosite rizik gubitka uloženog.
Bitcoine u Hrvatskoj građani sve više prihvaćaju, osobito mlađi. No njihova je financijska pismenost mnogo slabija od informatičke, zbog čega se izlažu golemu riziku ulaganja u digitalne valute.
Zato, prije nego što i pomislite na ulaganja u bitcoin – promislite triput!
Tekst je objavljen u sklopu projekta cjeloživotne financijske pismenosti “Zašto ovo nismo učili u školi?” Addiko banke i Štedopisa.
Photo: Unsplash
