ŠTO JE POTROŠNJA
U današnjem potrošačkom društvu mnogima je teško izaći na kraj sa svojim novcem, pogotovo kada ga nemamo dovoljno za sve što trebamo i želimo.
Možda nikada niste razmišljali o potrošnji kao o procesu u kojem ljudi troše proizvode i usluge da bi zadovoljili svoje potrebe i/ili želje. Cipele su za hodanje, televizor za gledanje, krevet za spavanje.
Za kupnju cipela, hrane, mobitela i svega što se nudi na tržištu treba nam novac. Ako ga nemamo, ne možemo ni kupiti sve što nam treba i sve što želimo jer smo ograničeni vlastitim financijskim sredstvima. Treba odrediti prioritete.
Svi smo mi potrošači: i tinejdžer koji moli tatu da mu kupi novi bicikl i obitelj koja kupuje veći stan. Predmeti potrošnje nisu samo proizvodi i usluge poput mobitela ili šišanja – trošimo i videoigre, glazbu ili košarkaške utakmice.
Smisao potrošnje je zadovoljenje određene potrebe ili želje.
Istraživanje ponašanja potrošača otkriva što se sve događa u našoj glavi u trenutku odabira, kupnje i korištenja proizvoda ili usluga te što sve utječe na potrošače, a marketinški stručnjaci to detaljno proučavaju ne bi li utjecali na kupnju upravo njihovog proizvoda.
Potrošnja postaje izvorom mnogih problema ako je prevelika i suvišna, odnosno ako trošimo više nego što zarađujemo i ako gomilamo nepotrebne stvari.
Primjerice, vaša je sestra učenica četvrtog razreda srednje škole i na jesen kreće na studij u drugi grad. Ovoga je ljeta radila da bi pomogla roditeljima u „zatvaranju financijske konstrukcije“. Za svoj 17. rođendan dobila je 100 eura. U pauzi priprema za maturu pretražuje trgovine na internetu i pronalazi čizme koje joj se sviđaju.
Što biste savjetovali svojoj sestri, treba li kupiti čizme?
Trebala bi kupiti čizme samo ako joj se taj trošak uklapa u planirane troškove preseljenja u novi grad na studij. Iako je dobila novac za rođendan, obrazovanje je prioritet, a ne čizme.
Njezine su potrebe ponajprije obrazovanje i to u novom gradu. A kupnja čizama je samo njezina želja.
U slučaju da ipak odluči kupiti čizme, trebala bi proučiti sve detalje internetske kupnje: troškove poštarine, pravila u slučaju povrata robe, vjerodostojnost internetske trgovine itd.
Odgovorna potrošnja
Odgovorna potrošnja je savjestan i odgovoran pristup potrošnji, uz obraćanje pozornosti na posljedice koje prekomjerna potrošnja ima na naše osobne i/ili obiteljske financije, na okoliš i cjelokupno društvo.
Suvremeni potrošač je pod utjecajem mnogih elemenata, a posebno fenomena konzumerističke kulture ili potrošačkog društva.
Kada se kaže da ljudi imaju konzumerističke stavove, to se odnosi na potrebu pojedinaca da stalno kupuju i troše sve više i više te na taj način traže smisao i zadovoljstvo u životu.
Financijsko ponašanje
Na način upravljanja vlastitim novcem utječe mnogo toga. Najčešće su to:
- Vrijednosti (Što mi je bitno? Što je bitno drugim ljudima i drugim obiteljima?)
- Okolina (Kako na mene utječu ljudi koje poznajem?)
- Navike (Na koji način sam navikao nešto raditi?)
- Osjećaji (Koji me osjećaji potiču da nešto učinim?)
- Obitelj (Kako na mene utječu sklonosti moje obitelji i odluke koje
donose moji bližnji?) - Rizici i posljedice (Koliko mogu dobiti ili izgubiti?)
- Dob (Jesam li maloljetna ili punoljetna osoba?)
Na financijsko ponašanje utječu tri faktora:
1. ekonomski (džeparac, plaća, mirovina, cijene, kamate i sl.)
2. sociodemografski (okolina, obitelj i prijatelji, dob i sl.)
3. psihološki (osjećaji, stavovi i sl.).
Koje su vaše vrijednosti
Posebno su važne naše osobne vrijednosti, ali i vrijednosti drugih članova obitelji i prijatelja jer često upravo one određuju naše financijsko ponašanje.
Vrijednosti su osnovna ljudska uvjerenja i stavovi o onome što je važno, poželjno i isplativo. Različite vrijednosti rezultiraju različitim potrebama i željama osobe, a nakon toga i različitim financijskim odlukama. U skladu s vlastitim životnim vrijednostima, svi formiramo potrebe i želje koje pokušavamo ostvariti postavljanjem ciljeva.
Primjerice, vaša vrijednost može biti poznavanje stranog jezika, a vrijednost vaše prijateljice može biti sviranje violine pa ćete vi izdvajati novac za učenje francuskoga, a ona za novu violinu.
Što trebamo, a što želimo?
Potrebe i želje se u svakodnevnom govoru često koriste kao istoznačnice, ali imaju različito značenje. U ekonomskom, a i u potrošačkom smislu, međutim, među njima je znatna razlika.
Potreba predstavlja sve ono što nam je nužno za postojanje i vlastitu dobrobit. Može biti fizička – poput gladi ili žeđi – ili potreba za krovom nad glavom, bez čega bi naš život bio neugodan. Osim osnovnih životnih potreba, postoje i potrebe za obrazovanjem, odlaskom u kazalište, učenjem stranih jezika, sportom i slično.
Želja je, s druge strane, prohtjev za proizvodom ili uslugom koji za nas imaju neku vrijednost.
Razlikovanje potreba od želja u većini je situacija zahtjevno. Obitelji koriste automobil za odlazak na posao, u školu, u kupnju namirnica i slično. Većina obitelji treba auto, no često bi se mogli zadovoljiti manjim i jeftinijim modelom pa kupnjom većeg auta više zadovoljavaju svoju želju nego potrebu.
Bitno je razviti svijest o onome što nam je uistinu potrebno, a što nam unaprjeđuje kvalitetu života, ali nam nije nužno. Suvremeni svijet, utemeljen na potrošačkoj kulturi, naše želje predstavlja kao potrebe, što nažalost često prihvaćamo bez previše razmišljanja.
Informirano odlučivanje o kupnji
Svakog dana donosimo odluke o kupnji, primjerice, koji ćemo kruh kupiti, što ćemo skuhati za ručak, što ćemo raditi za vikend i slično. Na neke odluke ne možemo utjecati – drugi su to učinili umjesto nas, a ponekad kupujemo impulzivno bez analiziranja posljedica.
Odlučivanje o kupnji je proces prikupljanja informacija, prosudbe i odabira najbolje moguće ponude.
U tom procesu ističe se pet faza:
- Prepoznavanje potrebe – znanje stranog jezika za napredovanje u poslu.
- Traženje informacija – odlazite na različite forume, razgovarate s polaznicima škola stranih jezika, istražujete internetske stranice škola stranih jezika.
- Procjena raznih mogućnosti – birate tri najbolje škole stranih jezika, uz ključne kriterije za odabir, primjerice: cijena, intenzitet, odgovarajući termini, lokacija.
- Kupnja – birate tečaj u školi stranih jezika koji najbolje odgovara vašim potrebama.
- Ponašanje nakon kupnje – poslije završenog semestra analizirate iskustvo s obzirom na očekivanja.
Što utječe na odluke potrošača
Različiti ljudi donose različite potrošačke odluke, iako možda žive u vrlo sličnim životnim uvjetima i financijskim mogućnostima. Odluke koje donosimo kao potrošači ovise o trenutačnim faktorima koji jako utječu na nas u trenutku kupnje.
Problemi se najčešće javljaju kada nam je sustav vrijednosti loše postavljen pa prednost dajemo željama, a ne potrebama. Takva nepromišljenost česta je u ljudskom ponašanju pa se mnogi pojedinci (često i mi sami) prepuštaju „čarima“ impulzivne potrošnje prije no što su podmirili osnovne životne troškove. Na primjer:
- Kupnja novih cipela ili odlazak u šoping nakon lošeg dana, prije nego smo platili sve režije.
- Impulzivna kupnja vrećice slatkiša da bismo popravili raspoloženje nakon izrazito
lošeg dana.
Emocionalno trošenje okarakterizirano je kao trošenje na nešto što nam ne treba, obično kad smo pod stresom, kada nam je dosadno ili se želimo oraspoložiti. Zato često donosimo iracionalne odluke i kupujemo nepotrebne stvari.
Impulzivna kupnja i kako je izbjeći
Svi mi ponekad kupujemo nešto što uopće nismo planirali jer smo dobili nagli poticaj, impuls da kupimo proizvod na licu mjesta vidjevši ga u izlogu, izloženog na policama, osjetivši njegov miris.
Impulzivna kupnja je svaka neplanirana kupnja bez prethodno formiranog stava ili razmišljanja o mogućim posljedicama kupnje na vaš novčanik.
Kupnja putem interneta znatno je povećala impulzivno odlučivanje jer sugeriranje povezanih proizvoda u internetskim trgovinama potiče neplanirano kupovanje ili daje naslutiti da će tog proizvoda uskoro „nestati“, pa time iskrivljuje proces odlučivanja.
Pet načina izbjegavanja impulzivne kupnje:
Postavljajte pitanja – preispitivanje u trenutku donošenja odluke pozitivno utječe na kvalitetu same odluke. Hoće li nam kupnja bitno povećati kvalitetu života? Hoćemo li se nakon kupnje bolje osjećati? Utječe li odluka na ostvarenje nekog od naših ciljeva? Budite iskreni u odgovorima!
Planirajte kupnju – izrada liste nije jedini preduvjet za izbjegavanje impulzivnih odluka, nego se toga popisa valja i držati.
Odredite „vremenski rok za razmišljanje” – neko vrijeme razmišljajte je li vam nešto uistinu potrebno, najbolje je prespavati.
Pričekajte pad cijena – većina tehnoloških gadgeta i dostignuća najskuplja je odmah nakon izlaska na tržište. Mudro je pričekati da im cijena padne.
Napravite popis proizvoda koje ste kupili potpuno nepotrebno – svi smo nekad kupili nešto što nikada nismo upotrebljavali i trebamo učiti na vlastitim pogreškama. Popis proizvoda koje smo nepotrebno kupili podsjetit će nas da ubuduće novac ne trošimo uzalud.
©2024. Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje. Sva prava pridržana. Uvjeti korištenja.