Financijska edukacija nužna je za mlade i s nižim primanjima, građane iz Hrvatskog primorja, Istre i Dalmacije, zaključak je istraživanja financijske pismenosti nacije predstavljeno u četvrtak u Hrvatskoj narodnoj banci.
Prosječna ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana iznosi 2,8 (na skali od 1 do 5), što i nije tako loše, ali ukazuje da ima još mnogo prostora za poboljšanje, rečeno je na predstavljanju rezultata istraživanja “mjerenje financijske pismenosti”, koje je provedeno na reprezentativnom uzorku od preko tisuću ispitanika prema OECD metodologiji. Istraživanje su naručili i financirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).
Prema OECD metodologiji, koju primjenjuju i ostale zemlje, mjere se tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca metodom osobnog kontakta s ispitanicima (“licem u lice”) u dobnoj skupini od 18 do 79 godina.
Prosječna ocjena financijske pismenosti u Hrvatskoj iznosi 11,7 bodova od mogućih 21, najnižu pismenost imaju mlađi od 19 godina (9,3), a najvišu oni višeg i visokog obrazovanja (12,8), te građani s prihodima kućanstva većim od 6.250 kuna (12,8). Financijski pismeniji su građani iz gradova s više od 100 tisuća stanovnika (13,1).
Primorce, Istrani i Dalmatinci najlošiji
Slaba korelacija između financijskog znanja i financijskog ponašanja pokazuje kako građani Hrvatske, iako su relativno svjesni koristi, ali i načina financijski odgovornog ponašanja, takvo znanje ne primjenjuju uvijek u svakodnevici te bi bilo poželjno da sve edukacije pozitivno utječu na financijsko ponašanje i u stvarnom životu.
Na oprez zovu sljedeći nalazi: petina Hrvata u posljednjih godinu dana nije moglo pokriti svoje životne troškove te su se morali zadužiti a stav trećine građana prema trošenju novca je: živi danas i ne misli da budućnost.
Rezultati istraživanja ukazuju na to da građani nižih primanja i obrazovanja mnogo manje znaju o osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima. Rjeđe vode budžet vlastitih kućanstava, manje su sigurni u vlastite mirovinske planove, poznaju manje financijskih proizvoda te ih ujedno rjeđe koriste.
Pri edukaciji građana, poseban fokus potrebni je staviti na one mlađe od 29 godina, osnovnog obrazovanja, nižih prihoda, iz Hrvatskog primorja, Istre i Dalmacije, zaključak je istraživanja.
“Racionalno se ponašati prema novcu i imati potrebna znanja za donošenje odluka o korištenju proizvoda i usluga važno je za svakog od nas, a primjerena i zadovoljavajuća razina financijske pismenosti bitna je i za širi društveni kontekst ” rekao je Petar-Pierre Matek, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe.
“Vjerujem da smo ovim istraživanjem dobili vrlo jasnu sliku financijske pismenosti u našoj zemlji i da će njegovi rezultati biti kvalitetno polazište za daljnje zajedničko učenje svih dionika o prioritetima ove vrste obrazovanja, a potom i za sustavno oblikovanje edukativnih programa za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača”, zaključio je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke.
