Karantena zbog koronavirusa za mnoge će značiti i financijske teškoće, ali i priliku za usvajanje odgovornijeg financijskog ponašanja.
Zbog pandemije koronavirusa mnogo će ljudi ostati bez dijela ili cijele svoje plaće, a na koliko dugo – ovisit će o trajanju karantene. Za neke će izostanak s posla biti veliki financijski problem zbog kojeg će se morati zadužiti i tako imati buduće obveze vraćanja duga.
Dvostruka slika
Možete li plaćati svoje uobičajene mjesečne troškove ako ne idete na posao? Imate li zalihe za slučaj da ostanete bez plaće dulje od tri mjeseca?
S tim pitanjima se susreću mnogi, te će u nadolazećim tjednima, između ostalog, ispitivati i načine na koji troše novac.
Pokazat će se i koliko je građana iskoristilo godine gospodarskog rasta 2015.-2019. za bildanje financijskog kapaciteta kroz povećanje štednje. Sada je međutim pitanje: koliko prosječni građanin ima financijskog kapaciteta za obranu protiv krize, odnosno ima li ga uopće?
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je visokih 19,3 posto, a s plaćanjem računa kasni 17 posto građana, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Za njih bi predstojeći tjedni i mjeseci mogli biti tragični. Nekoliko izgubljenih tjedana plaće moglo bi značiti nemogućnost kupnje hrane i plaćanja režija, kao i to da ne mogu udovoljiti zdravstvenim preporukama, čak i kad to žele.
Rigorozna karantena na koju se, sudeći prema najavama, sprema Hrvatska, imat će pogubne posljedice za ekonomiju te će porasti nezaposlenost i nelikvidnost, a jedna od posljedica bit će porast siromaštva i recesija gospodarstva. Najugroženijim građanima malo će pomoći odgoda rate kredita o čemu se tek trebaju dogovoriti banke, HNB i Vlada, jer će im to doći na naplatu kao dodatak na redovne rate u budućnosti.
S druge strane, mnogi se građani ponašaju ležerno dok im novac dolazi iz sigurnih izvora te uopće ne razmišljaju da se sve može preokrenuti preko noći. Istraživanje financijske pismenosti Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) iz 2016. pokazalo je neodgovoran stav građana prema novcu: 30% građana živi za danas ne misleći na budućnost, 28% radije troši novac danas umjesto da dugoročno štedi, a 50% građana smatra kako novac postoji da bi se trošio. Stoga ne čudi ni da polovina građana (48%) ne bi mogli pokriti iznenadni trošak u visini mjesečnih primanja.
Nije kraj svijeta
Recesija, ovisno o tome kako je definiramo, usporava ekonomiju na određeno vrijeme, no nije kraj svijeta.
Pred nama su tjedni prilagodbe na izvanredne okolnosti u kojima će se pokazati jesmo li ili nismo izvukli pouke iz zadnje ekonomske krize 2008.: da se u dobra vremena skupljaju zalihe (štedi) za loša vremena. S obzirom na rezerve likvidnosti (gotovine) s kojima ulazimo u karantenu i recesiju koja će nakon toga uslijediti, ovisit će i kako ćemo iz nje izaći.
Stoga koronavirus nosi važne pouke o načinima upravljanja vlastitim novcem, no u ovom trenutku važno je nekoliko stvari.
Što učiniti
Ne paničarite.
To ne znači samo sjediti i čekati da se nešto loše dogodi – to znači ostati hladan i smiren. To je lakše učiniti ako imate poseban plan koji treba slijediti. Stoga se fokusirajte na svoje osobne financije: na potrošnju, troškove, prihode, ciljeve i štednju.
Krenite od osobnog proračuna i pridržavajte se plana.
Imati pisani plan svojih prihoda i troškova za određeno vrijeme, obično mjesec dana, najbolji je način da vidimo na što trošimo novac i kako to možemo smanjiti. Prvo, napravite popis svih svojih troškova i odredite prioritete plaćanja. Drugo, popišite svoje prihode. Ako su vam ukupni prihodi, kao i većini građana, manji od ukupnih rashoda, znači da ćete i dalje gomilati dugove.
Preuzmite kontrolu nad svojim novčanim tokom.
Imate li dovoljno gotovine? Vaša potrošnja određena je iznosom novca s kojim raspolažete svakog mjeseca, za većinu građana plaća je jedini izvor prihoda.To je razlog zašto recesija plaši mnoge: možemo očekivati gubitak posla ili smanjenje plaće, što utječe na to koliko novca imamo na raspolaganju. Vrlo jednostavno (i jedino) rješenje je – smanjiti potrošnju. Odredite prioritetne troškove – za hranu i stanovanje, lijekove, ratu kredita. Sve ostale nepotrebne troškove smanjite ili potpuno ukinite (troškovi benzina za automobil, izlaske i sl.). Ako to učinite, trenutni gubitak prihoda ne mora biti katastrofalan i gurnuti vas u dugove.
Stvarajte fond štednje za crne dane.
Kad je novac u pitanju, uvijek bismo trebali biti spremni na loše stvari koje bi se jednog dana mogle dogoditi.
To ne znači da živimo pripremajući se za sudnji dan, već za iznenadne događaje zbog kojih moramo uvijek imati rezerve gotovine kako bismo pokrili mogući financijski gubitak.
Nakon što preuzmete kontrolu nad svojim novčanim tokom i pronađete načine kako smanjiti potrošnju, ne zaboravite na fond štednje za hitne slučajeve. Najvažnije je imati tu štednju na dohvat ruke za plaćanje svih životnih troškova sljedećih mjeseci (tri do šest) u slučaju gubitka ili smanjenja plaće. Novac koji inače trošite na nenužne troškove usmjerite u štednju za slučaj nužde.
Osnovna pravila financijske pismenosti ista su za dobra i za loša vremena: da živimo prema svojim mogućnostima, odnosno da trošimo manje nego zarađujemo kako bi nam ostalo za štednju, te da stvorimo fond za hitne slučajeve u slučaju iznenadnih događaja koji za nas mogu značiti financijski gubitak.
Usred krize i bez prihoda nitko nije dovoljno pametan. Financijska pismenost ne može učiniti da kriza nestane, ali može da vaša osobna financijska kriza ne eskalira.
Iskoristite priliku
Karantena zbog koronavirusa je prilika da „skeniramo“ naš osobni proračun (pod pretpostavkom da ga vodimo, a ako ne, ovo je poziv na akciju za sastavljanje financijskog plana) te da vidimo imamo li u njemu „lufta“ da se suočimo s neočekivanim padom prihoda?
Ova pandemija i samoizolacija pokazat će što nam je zaista važno u životu te je prilika da preispitamo svoje preferencije i stavove prema novcu. Koliko je naš lifestyle nametnut izvana (kao i ova pandemija), a koliko je rezultat naših stvarnih potreba i socijalnih odnosa? Kako se osjećamo na svom poslu? Osjećamo li se sigurno? Jesmo li dobrog zdravlja? Imamo li obitelj koja ovisi o nama?
Sada je pravo vrijeme da provjerite jeste li na pravom putu. Pogledajte svoju cjelokupnu financijsku situaciju u kontekstu svojih ciljeva i naučite što je potrebno da biste ih ostvarili, jednom kada ova kriza prođe. A kada prođe, i opet nastupe dobra vremena, ne bismo trebali sve zaboraviti, već iz toga izvući i pouke. Recesija je loša, ali je ujedno i prilika za najbolju školu osobnih financija za one koji su onu prije 12 godina propustili.
Potrošačko društvo u kojem živimo svojski se trudi da kupujemo i trošimo na stvari koje nam ne trebaju i da zaboravimo na ono što nam je zaista bitno. No ova nas je pandemija na najteži način podsjetila na temeljnu činjenicu: novac je (samo) sredstvo pomoću kojega ostvarujemo svoje ciljeve, a pravilnim odnosom prema novcu možemo nadolazeću recesiju prebroditi lakše i s manje stresa.
Piše: Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa
Foto: Unsplash
