Zvonimir Galić i Nikola Erceg s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu objašnjavaju zašto smo zadovoljniji kada trošimo na druge a ne na sebe, ako kupujemo iskustva, a ne stvari, te zašto izbjegavati impulzivnu kupnju.
Novac kupuje sreću, ali manje nego što to mislimo. Brojna istraživanja pokazuju da su bogatiji ljudi zadovoljniji svojim životima od siromašnih. Ako imamo novca, možemo se kvalitetnije hraniti, više paziti na zdravlje, redovitije se odmarati, lakše planirati budućnost i općenito manje biti opterećeni svakodnevnim problemima. No, poslije nekog iznosa, u pravilu onog koji nam omogućuje ugodan život srednje klase, dodatno povećanje prihoda ne povećava sreću. Vjerojatno je razlog tomu što ljudi često pogrešno troše novce jer krivo procjenjuju što će im donijeti pravo zadovoljstvo. Na sreću, novija psihologijska istraživanja daju jasne savjete kako ostvariti veće zadovoljstvo iz potrošena novca.
Pet savjeta za sretnije trošenje
1.Bolje je ako novac trošimo na druge nego na sebe. U jednoj studiji istraživači su na kanadskom sveučilištu presretali studente na kampusu i darovali im manju svotu dolara. Polovici sudionika istraživači su dali uputu da neočekivan dobitak trebaju potrošiti na sebe, a druga je polovica dobila uputu da potroši novac na neku sebi blisku osobu. Na kraju dana istraživači su telefonirali svim sudionicima i pitali ih koliko se sretno osjećaju u tom trenutku. Studenti koji su potrošili novac na druge bili su bitno sretniji od onih koji su trošili novac na sebe. Naše zadovoljstvo u životu uvelike proizlazi iz odnosa s drugim ljudima. Upravo smo zato sretni kada novce trošimo na druge.
2. Bolje je trošiti na iskustva nego na stvari. Možemo kupovati materijalne stvari, kao što su mobiteli, odjeća i automobili, ili iskustva kao što su putovanja i izlasci. Svi dokazi pokazuju da ćemo biti mnogo zadovoljniji ako kupujemo iskustva, a ne stvari. Za to je nekoliko razloga.
Prvo, na materijalne se stvari brzo naviknemo. Premda to zvuči nevjerojatno, golema sreća poslije kupnje novog Volva SUV XC 40 vrlo brzo ishlapi pošto nekoliko dana za redom upadnemo u redovitu gužvu na putu prema poslu. Za razliku od toga, iskustava se češće ponovno sjećamo i ponovno ih proživljavamo prepričavajući ih znancima i prijateljima. Putovanje ili uzbudljiv izlazak proživljavamo nekoliko puta; prvi put za samog događaja, a onda još nekoliko puta kada ga prepričavamo prijateljima. Zanimljivo, nekad ta prepričavanja budu bolja od stvarnog, originalnog iskustva.
Drugo, iskustvima trebamo dati prednost pred materijalnim stvarima i zato što ih teže uspoređujemo s drugima odnosno jer ih teže izražavamo u novcu. Uspoređujemo li stvari, ma koliko proizvod koji smo kupili bio privlačan (npr. spomenuti Volvo SUV XC 40), jednostavnim opažanjem ustanovit ćemo da netko drugi ima sličnu, ali bolju stvar (npr. Volvo SUV XC 90).
Treće, iskustva su važnija za naš identitet nego stvari jer ona su naša autobiografija. Mi smo kao osobe i potrošači jače određeni svojim životnim iskustvima nego stvarima koje posjedujemo (iako ni one nisu nevažne). Napokon, iskustva u pravilu proživljavamo s drugima, a te nas situacije onda s njima povezuju duboko i smisleno. Brojna psihologijska istraživanja pokazuju da smo snažno socijalna bića te da stvarno zadovoljstvo ponajviše izvlačimo iz smislenih odnosa s drugim ljudima.
3.Bolje je trošiti na više manjih stvari nego na jednu veću. Lako se navikavamo na materijalne stvari koje kupimo, pa možemo sami sebe „prevariti“ kupimo li si više manjih umjesto jedne veće stvari. Svaka je manja kupnja nova kupnja između kojih postoji vremenski razmak koji nam onemogućuje navikavanje. Prema tome, više ćemo uživati ako si tri puta kupimo čokoladu od 100 grama nego jednom jednu veliku od 300 grama. Prvi je griz uvijek najslađi, a s trima malim čokoladama imamo tri prva griza.
4.Poželjno je odgoditi potrošnju i izbjegavati impulzivnu kupnju. Osim što uživamo u kupnji neke stvari ili iskustva, zadovoljni smo i dok zamišljamo buduće uživanje u potrošnji. Istraživanja pokazuju da se ljudi više unaprijed vesele godišnjem odmoru nego što uživaju u njemu dok on stvarno traje. Ovo je još jedan od razloga zašto trebamo odgađati kupnju i izbjegavati onu impulzivnu.
5.Ne smijemo se usredotočiti na pojedinačne kupnje, a zanemariti ostale aspekte svog života. Griješimo ako se fokusiramo na to koliko ćemo zadovoljstva izvući iz kupnje pojedine stvari ma koliko ona velika bila. Psihologijska istraživanja kažu da je svakodnevno zadovoljstvo životom uvelike određeno sitnim zadovoljstvima i malim problemima. Primjerice, ljudi se često jako opterete visokim stambenim kreditom jer se previše usredotočuju na zadovoljstvo koje će izvući iz konačna rješenja stambenog problema, a zaboravljaju stvari koje će zbog te kupnje propustiti (npr. putovanja i izlaske).
Dakle, da bismo bili sretniji, novac je bolje trošiti na druge nego na sebe, kupovati iskustva, a ne stvari, odgađati kupnju i uživati u iščekivanju i paziti da se ne usredotočujemo na pojedinačnu kupnju i ignoriramo ostale aspekte života.
*dr. Zvonimir Galic, izv. prof, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveuciliste u Zagrebu i mag. psih. Nikola Erceg, asistent, Odsjek za psihologiju, Filozofski fakultet Sveuciliste u Zagrebu
Za one koje žele znati više:
Dunn, E. W., Gilbert, D. T., & Wilson, T. D. (2011). If money doesn’t make you happy, then you probably aren’t spending it right. Journal of Consumer Psychology, 21(2), 115‒125.
Gilovich, T., Kumar, A., & Jampol, L. (2015). A wonderful life: Experiential consumption and the pursuit of happiness. Journal of Consumer Psychology, 25(1), 152‒165.
