Tržišne promjene u jačanju ili slabljenju strane valute u odnosu na euro utječu na vaše osobne financije pa vodite o tome računa ako putujete u inozemstvo ili kupujete preko interneta u stranim web-trgovinama.
Tečaj brojnih stranih valuta često je nestabilan pa katkad za njih morate dati više, a katkad manje eura. Pod pretpostavkom da planirate nešto kupiti na webu gdje je plaćanje u dolarima, jačanje eura prema dolaru omogućit će vam povoljniju kupnju jer će vam trebati manje eura za dolare Kada euro u odnosu na dolar slabi, za jedan dolar trebat ćete dati više eura
Kad bi svi, baš svi na svijetu imali istu valutu, tečajnih razlika zbog odnosa različitih valuta ne bi bilo. No situacija je upravo obrnuta te morate računati na tečajne razlike u zemljama u koje putujemo ili u kojima poslujemo. Nekima su ti izračuni lakši, nekima teži, ali svi ih trebaju naučiti. Jednom će tečaj biti takav da ćete radije posjetiti Istanbul nego London, a drugi put London, a ne Oslo. Sve ovisi o odnosu valuta zemalja u koje želite otići prema euru. Jednom ćemo dobiti više strane valute za 1000 eura, a jednom manje. Iznosi valuta zbog promjene tečaja nikada neće biti isti. Kupnja ili prodaja valute različita je u raznim mjenjačnicama ili u bankarskim transakcijama.
Tečajna lista Hrvatske narodne banke (HNB) referentna je lista za sve ostale financijske institucije u Hrvatskoj. Prema njoj će svaka banka ili mjenjačnica uspostaviti svoje tečajeve po kojima ćete kupovati ili prodavati valutu. Termin kupnje i prodaje međutim često unosi zbunjenost u shvaćanju tih izraza HNB-a. HNB formira kupovni, prodajni i srednji tečaj valute. Kad se razgovara o kupovnom tečaju, nije riječ o kupnji valute pojedinca nego o kupnji banke po kupovnom tečaju. To vrijedi i za prodaju valute po prodajnom tečaju.
Prije putovanja trebate se upoznati s tečajnom listom i planirati gdje ćete nabaviti valutu zemlje u koju putujete. Ako putujete primjerice u Njemačku i trebate novčanice eura ili u Kanadu pa vam trebaju kanadski dolari, vodite računa da ih nabavite u Hrvatskoj jer banke u inozemstvu ili ne kupuju kune ili ih čine po nepovoljnijem tečaju.
Po kojem tečaju kupujemo valutu?
Kad kupujete stranu valutu, na tečajnoj listi gledate prodajni tečaj, jer tečajnu listu formiraju banke i nazivi tečaja odražavaju njihovu stranu transakcije. Pojedina banka prodaje devize koje vi kupujete po prodajnom tečaju. Za 100 jedinica neke valute izdvajate različite iznose u eurima jer se valutni tečajevi mijenjaju. Kupujete po mogućnosti uvijek onu valutu koja je službena valuta zemlje u koju putujete. Svako daljnje mijenjanje valute za valutu podrazumijeva trošak mijenjanja pa će tako više mijenjanja valute povećavati vaše ukupne mjenjačke troškove.
Gdje 100 eura više vrijedi?
Bez obzira na tečajne razlike zbog kojih nam je neka valuta jeftinija ili skuplja, postoje i razlike u kupovnoj moći zemalja u kojima se za 100 eura može kupiti više, a negdje manje istih proizvoda. I jedno i drugo utječe na našu potrošnju i zadovoljstvo kad putujemo u strane zemlje. Tako ćete na primjer za 100 eura u Finskoj moći kupiti manji broj istih proizvoda nego u Portugalu. To je zato jer kupovna moć ovisi o cijenama proizvoda u pojedinim zemljama.
Kada je putovanje u SAD jeftinije
Ako je dolar izgubio vrijednost prema euru, tada će putovanje u SAD za vas biti jeftinije, jer ćete dobiti više dolara za 100 eura. Tada kažemo da je dolar deprecirao (oslabio) prema euru. Obrnuto, ako euro aprecira (jača), roba u SAD-u postat će jeftinija jer ćete za 100 dolara izdvojiti manje eura.
Ove oscilacije u valutnim tečajevima ostavit će relativno male posljedice na skromne kupovine, ali za skupe tehnologije kao na primjer automobile, bit će znatno vidljivije. Općenito će se potražnja za američkom robom povećati jer je valuta te zemlje oslabila.
Tekst je objavljen u sklopu projekta cjeloživotne financijske pismenosti “Zašto ovo nismo učili u školi?” Addiko banke i Štedopisa.
