Većina Hrvata stanuje u vlastitim nekretninama, ali samo je petina dobrovoljno osigurala svoje kuće i stanove.
U Hrvatskoj 92 posto građana živi u vlastitoj kući ili stanu, ali je samo petina vlasnika dobrovoljno osiguralo svoje nekretnine. U pozadini te iznenađujuće činjenice je predrasuda da je dobrovoljno osiguranje imovine skupo, što nije točno. Već za 30-ak kuna mjesečno možete se zaštititi od milijunskog financijskoga gubitka jer ste u poplavi, potresu, požaru i drugim prirodnim katastrofama izgubili sve. No, često se ljudima život potpuno izokrene i zbog nekih svakodnevnih događaja, samo zato što nisu bili osigurani ili su imali nedovoljno pokriće.
Ugovorite osiguranje imovine odmah, prije negoli vas snađe nevolja
Dom je najveća životna investicija, stoga ne bi trebalo riskirati financijski gubitak nekretnina i stvari u njima zbog poplave, požara, potresa ili neke druge nepredviđene prirodne katastrofe, nesreće ili pljačke, nego se na vrijeme odlučiti za jednu od mnogobrojnih kombinacija polica osiguranja imovine.
Prilikom ugovaranja osiguranja važno je dobro upoznati uvjete odabranog osiguravajućeg društva. Osiguranik bi trebao biti upoznat s tim koji su rizici pokriveni policom (koliki će se iznos isplatiti ako se dogodi šteta) te je li pokriće (odnosno ugovorena osigurana svota) dovoljno u slučaju štete.
Na što obratiti pozornost?
Ako imate policu osiguranja stana ili kuće:
• Povremeno provjerite je li iznos osiguranja u vašoj polici usklađen s ulaganjima u stambeni prostor, novom imovinom (to može biti televizor, računalo, hladnjak ili neki drugi uređaj, umjetničko djelo, nakit i slično), s bračnim i obiteljskim stanjem, inflacijom…
• Usporedite premiju nekoliko osiguravajućih kuća jer svaki osiguravatelj može imati različite uvjete osiguranja.
• Za imovinu veće vrijednosti poput nakita, umjetničkih djela ili računala ugovorite dodatno osiguranje jer osnovna polica kod takvih predmeta uglavnom pokriva štetu do određene granice.
Vrste pokrića
Ovisno o vrsti police osiguranja imovine, pokriće se može odnositi na nabavnu, trenutnu, procijenjenu ili nagodbom utvrđenu vrijednost, troškove popravka ili zamjene te ugovorenu vrijednost. Isplata u slučaju štete ovisit će o pokriću odabranom u trenutku ugovaranja osiguranja.
1. Pokriće nabavne vrijednosti imovine – namiruje se šteta u vrijednosti zamjene ili popravka oštećene imovine, ali bez umanjenja za amortiziranu vrijednost imovine.
2. Pokriće trenutne vrijednosti imovine – namiruje se šteta u vrijednosti oštećene imovine umanjena za amortizaciju.
3. Pokriće procijenjene ili nagodbom utvrđene vrijednosti – naknada štete isplaćuje se prije nego što je stambeni prostor popravljen, obnovljen ili zamijenjen drugim na temelju nagodbe ili procjene osiguravatelja.
4. Pokriće troškova zamjene ili popravka prema tržišnoj vrijednosti – nadoknađuju se troškovi popravka ili zamjene oštećene imovine odgovarajućim predmetom slične namjene bez umanjenja vrijednosti zbog amortizacije.
Ako je riječ o totalnoj šteti kada je imovina toliko oštećena da je nije moguće popraviti, osiguravatelj će isplatiti naknadu u iznosu tržišne vrijednosti.
5. Ugovorena vrijednost – u slučaju štete maksimalni iznos koji se može isplatiti je onaj ugovoren u polici osiguranja, čak i ako je stvarna šteta znatno veća. Drugim riječima, iznos naknade štete određuje osiguravatelj, a ugovorenim iznosom ograničena je njegova odgovornost prilikom štetnog slučaja.
