Pri edukaciji hrvatskih građana, poseban fokus treba biti na mlađima, dok na oprez zovu sljedeći nalazi: trećina Hrvata u posljednjih godinu dana nije mogla pokriti svoje životne troškove te raste zaduženost, a stav petine građana prema trošenju novca je: živi danas i ne misli da budućnost.
Najnoviji rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju rast ukupne razine financijske pismenosti u odnosu na 2015., no mladi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskih znanja i vještina. Veću razinu financijske pismenosti pokazali su ispitanici koji žive u gradovima, u odnosu na one koji žive u ruralnim područjima, kao i oni s informatički pismeniji. Muškarci su pokazali malo višu razinu financijskog znanja od žena.
Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59%), a u 2015. iznosila je 11,7 bodova (56%). Osim u Hrvatskoj, istraživanje je provedeno u Bugarskoj, Crnoj Gori, Gruziji, Moldaviji, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj. Razina financijske pismenosti u Hrvatskoj iznad prosjeka je u usporedbi sa zemljama u kojima je provedeno istraživanje (12 bodova, odnosno 57%); s 12,3 boda Hrvatska se približila prosječnoj ocjeni financijske pismenosti zemalja G20 iz 2017. (12,7 bodova, odnosno 60%).
Istraživanje je provedeno metodom osobnog intervjua s ispitanicima u dobi od 18 do 79 godina, na reprezentativnom uzorku od 1079 ispitanika te je pokazalo rezultate različitih društvenih slojeva, strukturiranih u dobne, rodne i obrazovne skupine.
Kako se mjeri financijska pismenost
Pri ispitivanju mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema trošenju novca. U odnosu na 2015. građani u Hrvatskoj poboljšali su svoje financijsko znanje – sa 60% na 65% i financijsko ponašanje – s 51% na 55%, dok se pogoršao njihov odnos prema trošenju novca – sa 60% na 56%.
Što se financijskog znanja tiče, iako građani najbolje razumiju koncept kamata na zajam (88% ih je točno odgovorilo na to pitanje), samo je 24% točno znalo izračun jednostavnog i složenog ukamaćivanja.
Što se financijskog ponašanje građana tiče, u usporedbi s 2015. građani pokazuju veću odgovornost pri upravljanju novcem u obliku štednje, pravodobnog plaćanja obveza i promišljene kupnje, ali nisu skloni izradi i vođenju osobnog budžeta i dugoročnom financijskom planiranju. Svega 38% građana postavlja dugoročne financijske ciljeve, u odnosu na 48% u 2015. S druge strane, trećina građana (33%) nije mogla pokriti svoje troškove u zadnjih 12 mjeseci.
Radije se troši, nego dugoročno štedi
Odnos prema novcu pokazuje da i nadalje znatan dio građana potrošnji daje prednost pred dugoročnom štednjom. U promatranom se razdoblju u Hrvatskoj povećao udio ispitanika koji preferiraju potrošnju u odnosu na dugoročnu štednju – s 28% na 46%, a 60% građana misli da je novac da bi se trošio, u odnosu na 50% u 2015.
Istraživanje donosi i podatak o porastu zaduživanja u Hrvatskoj s obzirom na to da je u 2019. veći broj ispitanika imao neki oblik duga nego što je to bilo u 2015. godini. Broj ispitanika koji štedi bio je podjednak, a smanjio se udio onih koji posjeduju neki oblik osiguranja.
Iako gotovo polovina ispitanika smatra da njihova financijska situacija znatno – i to ponajprije negativno – utječe na njihov život, 60% građana Hrvatske svejedno vjeruje da nije prezaduženo. Tek je jedna trećina ispitanika zadovoljna sa svojom trenutačnom financijskom situacijom.
Istraživanje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj provedeno je uz aktivan doprinos svih sudionika operativne radne skupine za financijsku pismenost osnovane u Ministarstvu financija (među kojima je i Štedopis) te poseban doprinos Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatske narodne banke (HNB).
Porast razine financijske pismenosti koji je istraživanje potvrdilo rezultat je zajedničkih napora svih sudionika i truda uloženog u provođenje edukacije. Brojne aktivnosti s ciljem daljnjeg širenja financijske pismenosti nastavit će se i u budućnosti.
Photo: Unsplash
