Kao odgovor na upite potrošača Hrvatska narodna banka objavila je opširnu publikaciju "Rizici za potrošača u kreditnim odnosima" u kojoj građane informira o rizicima različitih financijskih proizvoda.
Veća ponuda kunskih kredita i fiksnih kamatnih stopa proširila je ponudu kreditnih proizvoda i mogućnosti za potrošače te se pojavila potreba da se na pregledan način razmotre i usporede rizici koji za potrošače proizlaze iz zaduženja različitim oblicima kredita, a sve kako bi im se olakšao izbor odgovarajućega kreditnog proizvoda, kažu u HNB.
Publikacija daje pregled osnovnih, prepoznatih rizika povezanih s financijskim proizvodima, s posebnim osvrtom na valutni i kamatni rizik. U tekstu se objašnjavaju pojmovi važni za razumijevanje spomenutih rizika, kao i neke mogućnosti zaštite. Rizike povezane s kreditima i drugim financijskim proizvodima nemoguće je u potpunosti izbjeći, ali može se smanjiti njihov utjecaj na osobne financije i život potrošača. Svaki je financijski proizvod jedinstven te su uz njega vezani i rizici specifični samo za taj proizvod, a neki od njih mogu se pojaviti prvi put i na neočekivan način. Različiti krediti imaju različite rizike, koji ponajprije ovise o valuti, ročnosti i načinu promjenjivosti kamatne stope. HNB naglašava da potrošač, odnosno korisnik kredita, ima najviše informacija za procjenu rizika povezanog s kreditnim poslom u koji ulazi.
U načelu, kako ističu, “najmanji rizik za potrošača predstavljaju kunski krediti uz fiksnu kamatnu stopu, što ne znači da će takav kredit za potrošača biti i najpovoljniji”.
Uz pretpostavku prihoda u domaćoj valuti, valutni rizik za kredite u domaćoj valuti ne postoji, ističe se u publikaciji.
Suprotno tome, on je najveći za dugoročne kredite vezane uz ostale strane valute. Kako objašnjava HNB, zbog jako rasprostranjene uporabe eura, kao referentne valute u domaćim kreditnim i poslovnim odnosima, a na temelju prevladavajuće štednje u stranoj valuti, “HNB stabilizira tečaj kune prema euru, no nije moguće istodobno stabilizirati tečaj kune i prema ostalim stranim valutama. Ipak, valutni rizik kredita vezanog uz tečaj eura postoji. Naposljetku, valutni rizik za kredite dužeg roka u stranoj valuti uvijek je veći jer postoji veća vjerojatnost za značajnu promjenu tečaja domaće valute prema stranoj”, naglašavaju iz središnje banke.
HNB u svom materijalu među ostalim potrošačima objašnjava što su valutni i kamatni rizik, način određivanja promjenjivih kamatnih stopa u Hrvatskoj, razlike između nacionalne referentne stope (NRS) i EURIBOR-a te kretanje kamatnih stopa na međunarodnom i domaćem tržištu, a daje i međunarodnu usporedbu kretanja kamatnih stopa.
Cijelu publikaciju možete pročitati na kraju ovoga članka, a što je o kunskim kreditima za Štedopis početkom travnja napisala dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu možete pročitati ovdje.
