Kamate na kredite u eurima će rasti, a Hrvatska narodna banka preporučit će bankama da građanima na stare kredite ponude zamjenske kredite s fiksnom kamatnom. O čemu se radi?
Hrvatska narodna banka još je krajem travnja objavila opširnu publikaciju “Rizici za potrošača u kreditnim odnosima” a i Štedopis je pisao o kamatnom riziku, fiksnim i promjenjivim kamatnim stopama te kako njihovo kretanje utječe na otplatu kredita. Ovih su dana učestale objave u kojima Boris Vujčić, guverner HNB-a i Zdravko Marić, ministar financija „informacijama potrošače žele zaštiti od kamatnog rizika“ tim više jer je „financijska pismenost potrošača slaba“.
Što su rekli guverner i ministar financija?
Vujčić je objasnio da se preporukom bankama da se promjenjive kamatne stope mijenjaju u fiksne potrošače želi zaštititi od kamatnog rizika. Kamatne stope danas su na povijesno niskim razinama, i postoji vjerojatnost da kamate rastu. „Za one koji imaju dugi rok kredita rizik je veći i bilo bi dobro da razmisle o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika. Na trenutačnu stopu stambenih kredita kamatna je stopa viša od 4,8%, a danas se odobravaju oni od 4 – 4,5%. HNB želi da banke ponude mogućnost refinanciranje kredita“, rekao je Vujčić i naglasio: „Ako banke odluče ne poslušati našu preporuku, HNB će obavijestiti njihove klijente o drugim bankama koje provode našu preporuku“.
„Ljude treba educirati. Imamo veliki projekt financijske pismenosti za tijela državne uprave kako bi građanima mogli što bolje pojasniti o čemu je riječ”, kazao je ministar financija Zdravko Marić.
Svima je jasno što će se dogoditi s postojećim kreditima uz promjenjljivu stopu ako kamatne stope počnu rasti: kredite će biti sve teže vraćati. No, nakon upozorenja guvernera, otvara se nekoliko važnih pitanja.
1. Isplati li se fiksirati kamatnu stopu?
Da, ako imate stambeni kredit u eurima s promjenjivom kamatnom stopom, a preostali rok otplate je 10 i više godina, bilo bi dobro da razmislite o refinanciranju kredita. Zašto? Ako kamatne stope porastu samo jedan postotni bod (pazite: bod, a ne posto!!!) , platit ćete čak 10% veću ratu kredita. Rast kamate na kredite u eurima ugrozit će postojeće dugoročne kredita u eurima, a neće one koji imaju rok otplate do 2 ili tri godine. Naime, prema procjenama HNB-a porast kamatnih stopa očekuje se tek 2020. godine. Naravno, odluka je na svakom građaninu pojedinačno da procijeniti što mu se isplati.
2. Tko će i koliko platiti trošak refinanciranja kredita?
Ukupni trošak za građane, koji uključuje izradu novog ugovora te solemnizaciju kod javnog bilježnika, iznosio bi oko 3000-3500 kn, ovisno o pojedinačnom slučaju, procjenjuje Hrvatska udruga banaka naglašavajući da se radi uglavnom o troškovima državne administracije, a ne banaka.
3. Kada možete refinancirati kredit
Možete to učiniti odmah, otiđite u svoju banku i raspitajte se o mogućnostima refinanciranja. Važno je naime naglasiti da potrošači imaju uvijek mogućnost refinanciranja kredita ako smatraju da je to u njihovu interesu. Trošak refinanciranja kredita ovisi o naknadama definiranima ugovorom o kreditu, kao i o ponudi dostupnoj potrošaču na tržištu kredita u trenutku refinanciranja te o troškovima otvaranja novoga kredita.
U HNB-u kažu da će preporuke bankama službeno objaviti „relativno brzo“, ali postoji mogućnost da neke banke ne uvaže njihove preporuke.
3. Koliko kredita građana je izloženo riziku porasta kamatnih stopa
U ukupnom broju stambenih kredita oko 80 posto njih nema nikakvu zaštitu od kamatnog rizika, rekao je viceguverner Vedran Šošić te dodao da zato u HNB-u smatraju kako banke moraju informirati potrošače koji su ranije dizali kredite i ponuditi im zamjenske s fiksnom kamatnom stopom. Ukupni stambeni krediti stanovništva iznose 50 mlrd kuna, a jedna trećina je nezaštićena od kamatnog rizika, odnosno 16,6 mrd kuna.
4. Zašto se očekuje rast promjenjivih kamatnih stopa u Hrvatskoj
Zato jer na promjenjive kamatne stope utječe kretanje Euribora, kamatne stope po kojima banke u eurozoni posuđuju novac. Kako je Euribor već dugo na jako niskim razinama očekuje se njegov rast u skoroj budućnosti.
5. Kako će to utjecati na odnos euro – kuna
U svijetu će vrijednost eura jačati, no u Hrvatskoj se odnos eura i kune ne bi trebao mijenjati zbog intervencija HNB-a.
6. Hoće li zaista kamatne stope u dugom roku rasti
Nitko to ne može sa sigurnošću reći, pa ni HNB. Kamatne stope su sada na najnižim razinama u povijesti stoga se smatra da će u budućnosti rasti. No, financijska su tržišta vrlo promjenljiva, a na kamatne stope utječe ne samo eurozona, nego ekonomska kretanja u cijelom svijetu. Zato svatko mora samostalno procijeniti visinu troška fiksiranja kamatne stope, uz uzimanje u obzir svih povezanih troškova.
Ako građani ulože dovoljan napor, mogu iz statistike kamatnih stopa HNB-a vidjeti da 1.) kamatne stope padaju od 2011. do ožujka 2017.; 2.) da su kamatne stope uz valutnu klauzulu niže od kamatnih stopa na kredite u kunama te 3.) da su kamatne stope koje su dugoročno fiksne (npr. preko 10g.) veće od kamata na kredite uz promjenjive ili kratkoročno fiksirane kamatne stope. To je ta «premija osiguranja» od kamatnog rizika koju treba plaćati za zaštitu, zaključuje Arhivanalitika.
7. Kakve kredite uzimati u budućnosti
S obzirom na sve rečeno, dugoročni kunski kredit s fiksnom kamatnom stopom uz mogućnost refinanciranja (promjena uvjeta kredita ako stvari krenu u neželjenom smjeru) činio bi se najboljom odlukom prilikom zaduživanja u budućnosti.
8. Kako se određuju promjenjive kamatne stope u Hrvatskoj
Komplicirano. Promjenjive kamatne stope na kredite određuju se tako da je jedan dio fiksan, a drugi dio je promjenjiv i ovisi o kretanju referentne tržišne kamatne stope za određenu valutu. Za euro je to Euribor , kamatna stopa po kojoj banke u eurozoni međusobno posuđuju novac pa je Euribor ovisan o monetarnoj politici Europske središnje banke i stanju financijske stabilnosti u eurozoni; i nacionalna referentna stopa (NRS) , a postoji NRS za kune, NRS za eure…
Kod stambenih kredita s promjenjivom kamatnom stopom Euribor i nacionalna referentna stopa (NRS) podjednako su zastupljeni kao referentne kamatne stope, pri čemu je svaka komponenta referentna stopa za oko 30% stambenih kredita. Zato je kako je mogući rast referentnih kamatnih stopa važan izvor rizika za potrošače.
Nacionalna referentna stopa koristi se kao promjenjivi parametar za određivanje visine kamatne stope koju objavljuje i računa Hrvatska udruga banaka od kraja 2012. godine i ažurira se tromjesečno.
Za Euribor postoji razvijeno tržište instrumenata osiguranja od kamatnog rizika pa kamatni rizik koji proizlazi iz korištenja Euribora banke, kao pružatelji usluge potrošačima, mogu smanjiti ili čak potpuno neutralizirati korištenjem raznih financijskih izvedenica te ponuditi klijentima fiksne kamatne stope. Korištenje instrumenata osiguranja od kamatnog rizika pretpostavlja dodatne troškove, koje banke mogu ugraditi u ukupnu cijenu proizvoda odnosno povisiti kamatnu stopu. U praksi potrošači nemaju pristup tržištu izvedenica, pa je za kredite potrošačima glavni način osiguranja od kamatnog rizika korištenje kredita s fiksnom kamatnom stopom koje im banke mogu ponuditi, zaključuje HNB.
