Kolektivno odbijanje kupnje proizvoda ili usluga neetičnih i neodgovornih proizvođača način je utjecaja potrošača na svijet koji ih okružuje.
Samo petina svjetskog stanovništva troši triput više nego ostatak stanovništva, a 16 puta više od najsiromašnije petine. Masovna potrošnja, konzumerizam i potrošnja kao životni stil polako, ali sigurno, postaju jednim od najvećih problema današnjice.
Konzumerizam je stav prema kojemu sreća pojedinca ovisi o potrošnji, odnosno posjedovanju materijalnih dobara. Izrazito niske cijene određenih proizvoda moguće su isključivo uz značajno uništavanje okoliša i potplaćene radnike – oni su ti koji plaćaju stvarnu cijenu koštanja “prejeftinih” proizvoda.
To su prepoznali pojedinci u zapadnim, industrijaliziranim društvima te na kulturu masovne i nezasitne potrošnje sve više reagiraju svojom odgovornom potrošnjom.
Bojkot je kolektivno odbijanje kupnje i korištenja u sluga i li proizvoda neetičnih i neodgovornih proizvođača.
Sram ih bilo!
Nestlé je zbog svojih neetičkih postupaka postao omražen jer je kršio pravila Svjetske zdravstvene organizacije za promoviranje mlijeka u prahu. Nestlé je agresivnom kampanjom po siromašnim zemljama nagovarao majke da dojenčad umjesto vlastitim mlijekom hrane mlijekom u prahu. Time je kršio i ljudska prava djece i majki. Naime, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije čak 1,5 milijun dojenčadi diljem svijeta u prošlom je stoljeću izgubilo život zbog prehrane mlijekom u prahu umjesto majčinim mlijekom. Zato je donesen Međunarodni pravilnik za reklamiranje mlijeka u prahu.
Velika afera potresla je i Coca-Colu zbog korištenja dječjeg rada. U ljeto 2004.otkriveno je da je to poduzeće dobivalo šećer s plantaža u El Salvadoru, na kojima je radilo između pet i 30.000 djece.
Tvrtka Unilever, proizvođač marki Dove, Hellmans, Signal, Axe i drugih, kupovala je pamuk iz Indije, gdje je u poljima punim teških kemikalija radilo 450.000 djece u dobi od šest i više godina.
