Bilanca je snimka vašeg poslovanja iz koje možete pročitati gdje je vaš novac, procijeniti svoj financijski položaj i zdravlje poduzeća.
Poduzetnici nisu baš pretjerano zainteresirani za bilancu kao jedan od osnovnih financijskih izvještaja. Više ih zanima račun dobiti i gubitka jer ondje su podatci o ukupnom prihodu (prometu) i rezultatu koji su ostvarili.
No, bilanca bi vas itekako trebala zanimati. Zašto? Zato što je bilanca snimka vašeg poslovanja i iz nje možete pročitati gdje je vaš novac.
Vaš novac nije samo na računu. On može biti u zalihama ili u kupaca koji vam još nisu platili ili u zaposlenika. Jednako vas zanima i kakve su vaše obveze prema banci, dobavljačima i kada one dospijevaju na naplatu. Znači, bilanca pokazuje vaša potraživanja i obveze te imovinu i kapital na određeni dan. Ona pokazuje što posjedujete, ali s druge strane i što dugujete drugima.
Bilanca se sastavlja ili u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS) ili u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (HSFI).
Obrazac bilance za potrebe financijskog izvještavanja propisan je i najčešće je 31. prosinca. Na kraju svakog razdoblja (mjesečno, kvartalno ili polugodišnje) možete tražiti od svoga knjigovođe ispis bilance iz računovodstvenog programa.
Računovodstvenim rječnikom, bilanca se sastoji od aktive i pasive ‒ imovina tvrtke zove se aktiva, a izvori su njezina financiranja pasiva. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi, odnosno bilanca mora biti u ravnoteži.
U ovom tekstu naučiti ćete što je aktiva, a što pasiva; da se bilanca sastavlja na točno određen dan i zašto treba biti u ravnoteži.
Kratkoročna i dugotrajna imovina ili aktiva
Svi znamo što je imovina. Imovina je sve ono što posjedujete. Imovina je kupljena kako biste mogli realizirati svoje poslovanje. Imovina donosi novac. Vaš bi cilj trebao biti da se ona što više upotrebljava i da se što brže obrće. U računovodstvu se imovina dijeli na dvije osnovne kategorije: dugotrajnu i kratkoročnu imovinu.
Dugotrajna imovina
Dugotrajna se imovina dijeli na nematerijalnu, materijalnu i dugoročnu financijsku imovinu. Dugotrajna imovina jest imovina koja nije za prodaju već je nabavljena radi stvaranja novih vrijednosti za prodaju.
Nematerijalna imovina jest imovina koja nema fizički oblik, a to su koncesije, licence, patenti, goodwill.
Materijalna imovina jest imovina koja ima svoj fizički oblik poput strojeva, zgrada, alata, transportnih sredstava, stada, zemljišta i slično.
Dugoročna financijska imovina obuhvaća imovinu poput vrijednosnih papira, ulaganja u dionice i udjele, dane zajmove i depozite.
Kratkoročna imovina
Kratkoročna imovina jest imovina koja se pretvara u novac u roku do jedne godine. Osim novca na računu uključuje potraživanja, zalihe i unaprijed plaćene troškove.
Zalihe obuhvaćaju sve zalihe za prodaju poput zaliha sirovina i materijala, gotovih proizvoda, poluproizvoda.
Potraživanja uključuju iznose koje poduzeće potražuje od svojih kupaca, države (potraživanja za preplaćene poreze i doprinose, potraživanja za plaćene akontacije državi) ili zaposlenika (potraživanja za pozajmice, za predujmove za službena putovanja i sl.).
Novac u blagajni i novac na bankarskom računu te novčani ekvivalenti (dionice, obveznice, mjenice) također su kratkoročna imovina.
Kapital i obveze ili pasiva
Kapital i obveze pasivna su strana bilance. Oni nam pokazuju naš dug drugima. Postoje dvije kategorije duga drugima. To su kapital i obveze.
Kapital
Kapital je u bilanci strukturiran kao temeljni (vlasnički) kapital, kapitalne rezerve i rezerve iz dobiti.
Obveze
Kada dugujete drugima onda imate obvezu prema osobi ili kompaniji. Obveze dijelimo na dugoročne i kratkoročne. Primjeri kratkoročnih obveza jesu obveze prema dobavljačima, prema zaposlenima (obveze za službena putovanja, obveze za plaće i sl), prema državi (obveze za prireze, poreze, doprinose, poreze na dobit i sl.) Dugoročne su obveze sve one koje imaju rok dospijeća dulji od jedne godine kao što su dugoročni krediti, zajmovi…
Na primjer, tekuća dospijeća dugoročnih obveza (obroci dugoročnih kredita) prikazuju se u bilanci pod kratkoročnim obvezama. Tada imate cjelovitu sliku svih obveza koje će dospjeti unutar jedne godine. Pravi će knjigovođa pri sastavljanju bilance na kraju godine o tome voditi računa. Ako je to tako prikazao, onda je stvarno pravi knjigovođa.
Bilančna ravnoteža
Prvo što morate primijetiti u bilanci jest ravnoteža između aktive – imovine s jedne strane i s druge strane pasive – obveze i kapitala. Bilanca mora biti jednaka s obje strane odnosno lijeva strana mora biti jednaka desnoj. Bilančna je ravnoteža osnova svih osnova računovodstva.
Zašto bilanca uvijek mora biti u ravnoteži? Bilanca je uvijek strukturirana tako da je ukupna imovina jednaka zbroju kapitala i obveza. Otac je takva načina evidentiranja Benedikt Kotruljić i njegovo djelo iz 1458 godine. Temeljima koje je postavio služi se i danas, i to u cijelom svijetu. Svaka transakcija bilježi se prema načelu dvojnoga knjigovodstva. Na primjer, jednom kao imovina (duguje, aktiva, lijeva strana), a istodobno se obilježava i izvor poput obveza ili kapitala (potražuje, pasiva, desna strana).
Imovina se financira iz internih i eksternih izvora. Interni su izvori vlasnički kapital i dobit, a eksterni bankarski krediti, dobavljači i dr. Ukupna imovina mora biti jednaka iznosu kapitala vlasnika koji je uložen i svih zajmova odnosno pozajmica.
IMOVINA = KAPITAL + OBVEZE
AKTIVA = PASIVA
Svrha i važnost bilance
Korisnici bilance mogu na osnovi informacija iz bilance procijeniti financijski položaj i zdravlje poslovnog subjekta. Ako analizirate bilancu nekoliko uzastopnih razdoblja, možete uvidjeti trendove, rizike poput likvidnosti, financijskog, kreditnog i poslovnog rizika. U kombinaciji s ostalim financijskim izvještajima i financijskim izvještajima konkurencije imate snažno sredstvo pomoću kojega možete uvidjeti moguće probleme ili područja za poboljšanja. Možete predvidjeti i iznos, vrijeme i volatilnost budućih zarada. Ne zaboravite da će vaš potencijalni investitor ili bankar to isto učiniti s vašom bilancom.
Autor: Snježana Prpić Rudić
Tekst je objavljen u sklopu projekta financijske pismenosti za poduzetnike „Upoznaj svoje poslovanje“ Addiko banke i Štedopisa.
Photo: Unsplash
