Financijska pismenost javni je interes, a financijska znanja najbolje se usvajaju kroz formalno obrazovanje, zaključak je okruglog stola o financijskoj pismenosti mladih na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.
„Financijska edukacija je potrebna da bi spasili barem one koji žele učiti, one koji su spremni mijenjati vlastite loše financijske navike, preuzeti kontrolu nad osobnim financijama i racionalno planirati a posebno radi povećanja informiranosti i zaštite potrošača – korisnika financijskih proizvoda i usluga“ rekla je prof.dr.sc. Marijana Ivanov u svojem uvodnom izlaganju na okruglom stolu „Isplati se znati“ u četvrtak na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Ivanov je dodala da ljudi nisu svjesni svih makroekonomskih, financijskih i osobnih rizika koji se mogu odraziti na njihove osobne financije ali i da ne treba imati nerealna očekivanja o značajnim učincima financijske edukacije na financijsko ponašanje.
HNB radi parcijalno, a škole sustavno
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je da se u Hrvatskoj dugo nije radilo na financijskoj pismenosti i da je krajnje vrijeme za to, s obzirom na trendove u kreditiranju stanovništva, ali i stanje u državi s obzirom na prezaduženost i veliki javni dug.
„Sektor kućanstava brzo se zaduživao u godinama prije krize, no u posljednje četiri godine vidljiv je trend razduživanja pa je udio plaćenih kamata u raspoloženom dohotku pao na 5 posto. Udio duga stanovništva iznosi 40% DBP-a što jer relativno visoko u odnosu na zemlje istočne Europe, no nisko u odnosu na zemlje zapadne Europe“ rekao Vujčić te istaknuo da je kratkoročni cilj koncentrirati se na građane s niskim dohotkom, jer je njihova ranjivost najveća.
Analiza ranjivosti stanovništva na financijske šokove središnje banke pokazala je da su najveći rizici gubitak posla, nezaposlenost i promjena tečaja. Vujčić je spomenuo i nedavno istraživanje o financijskoj pismenosti mladih koje je pokazalo da je ona najniža kod onih do 19 godina.
Vujčić je rekao da HNB ne može puno učiniti za poboljšanje takve situacije, ali čini sve što može. „Lani smo ugostili više od 1.000 učenika i studenata radi njihova financijskog obrazovanja i opismenjavanja, no najbolje je to provoditi formalno kroz sustav nacionalnog obrazovanja, znači od osnovne do srednje škole“ kazao je Vujčić.
Ivana Jakir Bajo, pomoćnica ministra financija rekla je da Hrvatska ima „Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020.“ te da je time financijska pismenost postala javni interes.
Financijska (ne)pismenost je makroekonomski problem
Tomislav Ćorić, docent na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta naglasio je da je financijska pismenost u Hrvatska postala i makroekonomska kategorija što je dokazao „problem švicaraca“.
Boris Jokić, znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja i voditelj radne grupe za provođenje kurikularne reforme istaknuo je da nova reforma školstva donosi sustav koji će poticati na razmišljanje, rješavanje problema i razvoj s vještina. Financijska pismenost u škole se uvodi se međupredmetno kroz Poduzetništvo, a u tom procesu su iznimno bitni učitelji i nastavnici. „Cilj reforme je sustav koji će stvoriti osobe sposobne da razmišljaju vlastitom glavom“ naglasio je Jokić.
Darko Tot, predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta složio se da je najbolji izlaz i rješenje financijsko obrazovanje i to od osnovne škole no da je reforma školstva dugotrajni proces.
Slaven Đuroković, član Uprave i partner Ernst&Young d.o.o.rekao je kako se u praksi susreće s elementarnim nepoznavanjem financijskih pojmova od strane vlasnika poduzeća no da nije dobro kad ni njihovi menadžeri ne razumiju financijske izvještaje.
Uloga privatnog sekora
Davor Kršul, direktor Visa Europe Hrvatska, prisutnima je predstavio najbolje primjere svjetske prakse suradnje javnog, privatnog i civilnog sektora na podizanju financijske pismenosti. Visa podržava programe financijske pismenosti u Velikoj Britaniji, Bugarskoj, Izraelu, Rumunjskoj, Turskoj te kroz udrugu Štedopis – i u Hrvatskoj. U suradnji s bankama članicama, nevladinim udrugama i javnim sektorom, u Rumunjskoj je u educirano pola milijuna mladih. „U Turskoj okupljamo različite partnere – od banaka članica Vise, preko UNDP-a, pa sve do ministarstava – te se provodu edukacija u 79 gradova, od kojih je 1,4 milijun ljudi indirektno imalo koristi“, rekao je Kršul. Na pitanje što to znači za ekonomiju, Kršul je odgovorio da njihovi izračuni pokazuju da samo 23 posto mladih u dobi od 15 do 30 godina štedi redovno, dok nakon njihove edukacije taj postotak poraste na čak 50 posto. „To je najbolji dokaz da educirani ljudi donose pametnije financijske odluke“, zaključio je Kršul.
Svi sudonici okruglog stola zaključili su da je suradnja svih dionika nužna te da je formalno obrazovanje najbolji način podizanja razine financijske pismenosti mladih.
Dekan Ekonomskog Fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Lajoš Žager zahvalio se moderatoricama okruglog stola dr.sc. Dajani Barbić dr.sc. Andrei Razum i svim sudionicima na konstruktivnoj raspravi, a Marko Jurčić, savjetnik Predsjednice za gospodarstvo rekao je da će uvide i zaključke okruglog stola implementirati u buduće prijedloge.
Prezentacije prof. Marijane Ivanov i Davora Kršula možete preuzeti na kraju članka.
