72% građana ne zna što je efektivna kamatna stopa. Uvođenje financijske pismenosti u sustav obrazovanja nužno je za prevenciju (pre)zaduženosti građana, zaključuje sociologinja Ksenija Grubišić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Više od polovice hrvatskih obitelji kreditno je zadužena, ali njih dvije trećine ne zna što je efektivna kamatna stopa, zaključak je znanstvenog rada dr. Ksenije Grubišić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta „Odgovorno informiranje i financijsko obrazovanje kao mjerilo učinkovite građanskopravne i socijalne zaštite potrošača“ objavljenog u br. 3/2018. Revije za socijalnu politiku.
Koristeći rezultate empirijskih istraživanja provedenih u listopadu 2016. u okviru projekta Građanskopravna zaštita građana u financijskoj krizi, autorica navodi kako se u pretkriznom razdoblju, od 2005. do 2008. godine, udvostručila zaduženost građana te navodi da „nerazumijevanje pojmova, odnosno temeljnih prava i obveza koje proizlaze iz ugovaranja takvih usluga, također doprinosi porastu zaduženja“.
Nepoznavanje temeljnih pojmova
Jedan od pokazatelja koliko građani uistinu razumiju informacije o korištenju financijskih usluga svakako su i odgovori na pitanja upućena svim ispitanicima u anketi o financijskim uslugama. Na pitanje „Znate li što je »efektivna kamatna stopa« 72% ispitanika odgovara negativno. Autorica ističe kako je postotak nepoznavanja tih pojmova puno manji kod zaposlenika s višim primanjima nego kod radno neaktivnih te zaposlenih ispitanika s najnižim primanjima.
Pojam efektivne kamatne stope ne poznaje 80% umirovljenika, 75% kućanica i studenata, 77% nezaposlenih te 83% ispitanika s najnižim primanjima. Kod zaposlenika s primanjima od 7001 do 10000 taj postotak je 52%, a kod zaposlenika s primanjima višim od 10001 iznosi 57%.
Financijska pismenost i razumijevanje bankarskih usluga, kako su pokazala istraživanja, ključno je za odgovorno zaduživanje, a te su vještine kod hrvatskih građana na najnižoj razini. Ako 53 posto građana koji su uzeli kredit kažu da nisu detaljno pročitali obveze koje preuzimaju ugovorom o kreditiranju, a svaki treći ne zna kolika je kamatna stopa na dopušteni minus, onda je to veliki problem.
Uvođenje sadržaja o financijskoj pismenosti u sustav obrazovanja nužan je put prema odgovornijem kreditiranju te prevenciji (pre)zaduženosti građana. Svođenje takvog sustava na propisane informativne letke i obrasce sadržane od pojmova čije značenje većina građana ne razumije ne dovodi do očekivanih društvenih učinaka, zaključuje dr. Ksenija Grubišić.
Photo: Unsplash