Kako trošiti i štedjeti u digitalnoj eri

Internetsko i mobilno bankarstvo pomaže u upravljanju osobnim financijama, jednostavno je i sigurno, a s mobilnim aplikacijama lakše pratite svoj proračun i štedite.

Živimo u sve mobilnijem svijetu s Wi-Fi dostupnim gotovo bilo gdje i bilo kada.  Današnja nam bankarska tehnologija može   pomoći u osobnim financijama više nego ikad prije. Među područjima u kojima je tehnologija najbolje iskorištena svakako je mobilno i internetsko bankarstvo. Danas gotovo svaku transakciju možete obaviti na svome mobilnom uređaju 24/7. Provjera stanja, plaćanje računa, praćenje vaše potrošnje, pronalaženje najbližeg bankomata, prijenos sredstava ‒‒  sve to možete učiniti na dlanu svoje ruke. Tako možete upravljati svojim novcem gdje god i kad god poželite, a za to vam je jedino potreban pametni telefon ili osobno računalo i internetska veza. Takva pogodnost važna je kada ste na ljetovanju, zimovanju ili bilo kojem drugom putovanju. Također, ako ste u inozemstvu, sudjelujete u domaćem platnom prometu bez dodatnih, visokih naknada (koje biste platili da niste korisnik internetskoga bankarstva). Ako imate nekoliko različitih računa u banci, omogućen vam je jednostavan prijenos sredstava s računa na račun, bez naknade. Također, većina banaka pruža vlastite mobilne aplikacije prilagođene njihovim pojedinačnim značajkama i uslugama pa potrošači mogu izabrati onu koja im najviše odgovara.

 

Vaš novac i internetsko bankarstvo

 

Internetsko i mobilno bankarstvo korisno je ne samo zato što vam je uvijek dostupno već i zato što u svakom trenutku imate uvid u stanje na svome računu u stvarnom vremenu, a jasno praćenja prihoda i rashoda presudno je za kvalitetno upravljanje osobnim financijama.

Mobilne aplikacije omogućuju pretraživanje uplata po primatelju, što je korisno u ažurnu plaćanju režija i ostalih troškova. Također, jedna od najvećih koristi praćenje je svih transakcija po računima i po karticama – tako imate stvarnu sliku svoje potrošnje. Osim toga, internetsko i mobilno bankarstvo ne zahtijeva čuvanje gomile papira u kojima se većina ljudi teško snalazi, već  je svaka transakcija uvijek dostupna na mreži.

Svim korisnicima kredita, kreditnih kartica i raznih štedno-ulagačkih proizvoda internetsko i mobilno bankarstvo nudi jasan pregled trenutačnog stanja otplate ili uštede po svakom proizvodu, što uvelike olakšava planiranje osobnih financija i odlučivanje o novim ulaganjima ili zaduživanjima, a ne morate ni fizički otići u banku. Tako štedite i vrijeme i novac. Ono što  je u klasičnom bankarstvu zahtijevalo od 20 do 30 minuta sada putem internetskoga bankarstva traje od 20 do 30 sekundi.

Prema istraživanjima, korisnici mobilnog bankarstva godišnje uštede od 6 sati i 9 munuta jer ne čekaju u redu u banci i 20 sati i 9 minuta na šalteru. Ukupno je to 26 sati i 18 minuta  godišnje, što je više od jednog dana, koji sigurno možete bolje iskoristiti.

Štedite i novac, jer je trošak plaćanja računa znatno veći u poslovnici nego na internetu. Osim toga, stalno provjeravajući vlastito stanje na računu, možete pravodobno reagirati na svako neplaniranje trošenje zbog kojeg primjerice možete  dospjeti u minus i tako izbjeći mogući trošak  korištenja njime.

 

Je li mobilno bankarstvo sigurno?

 

Uobičajena je zabluda da bankarstvo putem pametnog telefona utječe na vašu financijsku sigurnost. Te su pretpostavke razumljive s obzirom na to koliko se mobilno bankarstvo razvija, no često su neutemeljene.  Iako su suvremeni sigurnosni sustavi uistinu dosegli zavidnu razinu, nisu idealni i uvijek postoji neki način na koji se internetom mogu obavljati ilegalne radnje – međutim, njih je u usporedbi s  količinom transakcija i korisnika uistinu malo. Jednako tako, korisnički doživljaj mogu narušiti tehnički problemi i mogući prekidi internetske usluge.

Mobilno bankarstvo postaje jedan od najsigurnijih i najprikladnijih načina kvalitetnijeg upravljanja osobnim financijama,   osobito primjenom tehnologije otiska prsta i beskontaktnih plaćanja.

Tekst je objavljen u sklopu projekta cjeloživotne financijske pismenosti “Zašto ovo nismo učili u školi?” Addiko banke i Štedopisa. 

Photo: Unsplash