Problemi s računanjem i upravljanjem vlastitim novcem, uz sve poteškoće financijske nepismenosti, dodatno će se pogoršati s uvođenjem eura, rekla je Marina Ralašić na panel raspravi o tome što uvođenje eura znači za građane u sklopu konferencije „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“.
Hrvatska je u praksi već uvela euro jer u eurima su mnogi krediti, ali i 70 posto štednje građana pa formalno uvođenje te valute ne bi trebalo imati negativne posljedice na građane, a već danas smo spremni započeti s procesom uvođenja eura, zaključak je konferencije “Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj” 30. listopada u Zagrebu koju su organizirali Vlada i Hrvatska narodna banka.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je da je euro za Hrvatsku prilika koju trebamo iskoristiti za povećanje gospodarskog rasta i zaposlenosti. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić naglasila je važnost strukturnih reformi, posebno onih usmjerene na poboljšanje poslovnog okružja, smanjenje poreznog opterećenja i povećanje efikasnosti javnog sektora.
Najveća korist od uvođenja eura je ukidanje valutnog rizika, smanjene kamatne stope, niži transakcijski troškovi, poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima istakao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Hrvatska treba financijski educirane građane i jake tržišne instutucije
U drugom djelu konferencije, na panelu i raspravi sudjelovali su Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta, Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta, Marina Ralašić iz Štedopisa, Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic grupe i Velimir Šonje iz Arhivanalitike.
Emil Tedeschi izjavio je kako će uvođenje eura za poslovne ljude značiti znatno mirniji san jer donosi stabilnost i predvidljivost, dok je analitičar Velimir Šonje kazao da se eventualni rast cijena može izbjeći snižavanjem poreza te pozvao ministra financija Zdravka Marića na smanjenje stope PDV-a.
„Važno je imati financijski i ekonomski pismene građane i efikasne tržišne insitucije koji će uvođenja eura podržati i iskoristiti za povećanje standarda, kroz rast gospodarstvo, veću zaposlenost a onda i veće plaće. Zamjena kuna u eure neće povećati kvalitetu života građana, to može samo snažnije gospodarstvo“, rekla je Marina Ralašić na panel raspravi o tome što uvođenje eura znači za građane, poduzetnike i financijski sektor u sklopu konferencije „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“.
Istaknula je da novac nije samo sredstvo razmjene i mjerilo vrijednosti, već je i mjerilo povjerenja građana u nacionalnu ekonomiju. Dodatno, kad su potrošači u pitanju, pitanje novca je više pitanje obrazovanja i psihologije, nego ekonomije.
Psihološki troškovi uvođenja eura
Naime, smatra Ralašić, već neko vrijeme se zna kako ljudi donose iracionalno odluke u vezi novca zbog tzv. mentalnog računovodstva u kojem psihološki faktori imaju veći značaj od ekonomskih.
Zato, 100 kuna potrošenih na tekućem računu i 100 kuna na kreditnoj kartici nisu istih 100 kuna.
U kontekstu istog mentalnog računovodstva, zbog različite percepcije novčanih valuta, uvođenjem eura u Hrvatsku doći po povećanja cijena i pada kupovne moći građana, jer će za iste proizvode i usluge plaćati više.
Uvođenje eura ima više faza: prva je uspostavljanje tečaja, druga puštanje eura u opticaj, a treća paralelno cirkulacija eura i kuna (ne prije 2022.).
I trgovci su ljudi
Prema istraživanju Hrvatske narodne banke, kad se uvede euro, dogodit će se blaga inflacija od 0,2 posto. No, neki će proizvodi i usluge poskupjeti više od drugih.
Najviše bi mogli poskupjeti jeftiniji proizvodi i oni koji se često kupuju poput pekarskih proizvoda i novina, te usluge u restoranima i kafićima, frizera, rekreacijske , sportske i kulturne usluge. Kako se navedenim uslugama više koriste građani s većim primanjima, oni će podnijeti i veći teret poskupljnja nego umirovljenici i nezaposleni, mišljenje je HNB-a.
Povećanje cijena dogodit će se zbog zaokruživanja cijena naviše, kako bi plaćanje bilo praktično – tako da za vraćanje ne treba mnogo kovanica/novčanica. Ili će se formirati cijene naviše tako da završavaju znamenkom 9 (tzv. psihološke cijene) koje na potrošače djeluju tako da podcjenjuju trošak kupnje proizvoda. Lako bi se moglo dogoditi da cijena kruha od 5,5, kuna skoči na 7,5 kuna ili 1 euro, što je povećanje od skoro 40 posto!
Odgovornost udruga za zaštitu potrošača
Kako bi spriječila rast potrošačkih cijena, Vlada će propisati obvezu dvojnog iskazivanja cijena u kunama i eurima 6 mjeseci mjeseci prije i 6 mjeseci nakon promjene kuna u eure. Građani i udruge za zatitu potrošača moći će prijavljivati sumnje u provedu propisa, a poduzeća koja ih ne budu poštovala, bit će sankcionirana , javno će se objaviti njihova imena a predviđene su i novčane kazne.
No, građani koji ionako imaju problema s preračunavanjem i vođenjem svojih osobnih financija, imat će velikih poteškoća koje će se dodatno pogoršati s neprepoznavanjem novih novčanica i kovanica. Tu situaciju mogla bi poduzeća iskoristiti kako bi povećala cijene svojih proizvoda i usluga i nakon što prođe obveza dvojnog iskazivanja cijena.
“Promjena kune u euro nije samo tehnička operacija, tehnički problemi su rješivi, nego se mora voditi računa da informacije i komunikacija s građanima ne ostanu samo u rukama banaka i ostalih financijskih institucija te da se vrijeme do uvođenja eura iskoristi za povećanje razine financijske pismenosti građana”, rekla je Marina Ralašić.
Početak javne rasprave portalu e-savjetovanja
Konferencija otvara široku javnu, stručnu i političku raspravu i o tome hoćemo li dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće.
“Strategija za uvođenje eura u Republici Hrvatskoj” dostupna je na internetskoj stranici euro.hnb.hr, kao i na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske, Hrvatske narodne banke i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Na portalu e-savjetovanja otvoreno je savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj. Savjetovanje je otvoreno do 30. studenoga 2017. godine.