Vlada RH i Hrvatska narodna banka, svjesne političkog i ekonomskog značaja uvođenja eura za zemlju, pripremile su Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj koju će predstaviti javnosti 30. listopada na konferenciji u zagrebačkom hotelu Westin.
Strategija sagledava pretpostavke za uvođenje eura i razmatra posljedice tog procesa. Na konferenciji će se javnost upoznati s najvažnijim aspektima toga važnog događaja kako bi se potaknula javna raspravu o tom složenom procesu.
Kvalitetnu podlogu za raspravu ponudit će izlaganja i panel-diskusije u Program konferencije, koja će se prenositi na internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske, Hrvatske narodne banke i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, u koju će se moći uključiti i šira javnost postavljanjem upita putem društvenih mreža.
Što bi uvođenje eura donijelo građanima, poduzećima i financijskim institucijama?
Prema HNB-u, prednosti ulaska u eurozonu su uklanjanje valutnog rizika, smanjenje troška zaduživanja te smanjenje rizika likvidnosti za banke.
Građani se pri uvođenju eura najviše boje rasta cijena. HNB, međutim, ne očekuje da bi uvođenje eura trebalo dovesti do znatnijeg porasta cijena jer će biti uspostavljen strogi mehanizam praćenja cijena (obvezno dvojno iskazivanje cijena nekoliko mjeseci prije datuma konverzije i nakon konverzije, informacijska kampanja).
S druge strane, gubitak monetarnog suvereniteta, kao jedna od najčešće navođenih negativnih strana pristupanja europodručju, za Hrvatsku ne bi trebao predstavljati značajan nedostatak, mišljenje je HNB-a. Hrvatska ima stabilan, ali ne i fiksan tečaj kune – te je monetarna politika ionako ograničena zbog potrebe za očuvanjem stabilnosti tečaja u uvjetima izuzetno visoke euroizacije.
Sve države članice Europske unije, osim Danske i Velike Britaniju koje su ispregovarale da ne moraju, zakonski su se obvezale da će uvesti euro, no ne postoji rok u kojemu to mora učiniti niti je preuzimanje zajedničke valute jednostrana odluka.
Nakon uvođenje eura, mogao bi uslijediti i službeni zahtjev za ulazak Hrvatske u ERM II tečajni mehanizam. Odluka o ulasku neke zemlje u ERM II mehanizam, i to Slovačke, donesena je zadnji put 2005. godine. Poslije Slovačke, koja ima euro od 2009. godine, jedino je Bugarska službeno aplicirala za ERM II, ali je odbijena.
Zatraži li hrvatska Vlada ulazak u mehanizam ERM II, trebat će dokazati Europskoj komisiji da može spustiti javni dug na 60 posto BDP-a u razumnom roku, a uspije li, euro bi mogao postati hrvatska valuta 2022. ili 2023. godine.
