U Hrvatskoj još uvijek nema kulture osiguranja imovine od požara, tuče, poplava. Kao da se nama neće dogoditi ono što se susjedima događa. A događa se.
U sjeverozapadnoj Hrvatskoj tuča je izazvala velike štete te su župani Međimurske, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Zagrebačke županije proglasili elementarnu nepogodu.
Dalmacija je pak suočena s brojnim požarima. Najteži je bio onaj kraj Splita gdje je stradalo 200 hektara maslinika, desetak hektara vinograda i tridesetak hektara voćaka. Stradala su i lovišta, oprema, gospodarski objekti, infrastruktura… Zbog razmjera katastrofe na splitskom je području također proglašena elementarna nepogoda što znači kako svi pogođeni imaju pravo na isplatu štete. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, procjenio je štetu na minimalno 42,4 milijuna kuna.
Poljoprivrednici se uglavnom nadaju da će im država pomoći u sanaciji šteta od elementarnih nepogoda. No, državi često nedostaje novaca, a dosadašnja iskustva pokazuju da je naknada štete od strane države u odnosu na stvarnu štetu simbolična. U državnom proračunu je za naknadu šteta od elementarnih nepogoda predviđeno dvadesetak milijuna kuna godišnje. Tome treba pridodati i novac iz županijskih i lokalnih proračuna, ali još uvijek je riječ o skromnim iznosima. Drugi je problem spora isplata. Oštećeni prilikom požara na Pelješcu i Korčuli 2015. čekali su na isplatu više od godinu dana.
Ministarstvo poljoprivrede raspisat će natječaja za potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala. Riječ je o mjeri odnosno natječaju kakav je raspisan i nakon spomenutih požara 2015. i nakon poplave u Gunji 2014. godine. Na raspolaganju je 20 milijuna eura iz europskih fondova, uz mogućnost povećanja raspoloživog iznosa u slučaju potrebe. No, iskustva pokazuju da je malo vjerojatno kako će cijeli iznos biti iskorišten. Problem su strogi uvjeti natječaja i složena procedura prijave. Prema najava Ministarstva poljoprivrede, prijave na natječaj trebale bi početi 1. listopada, a isplate se mogu očekivati tek u proljeće 2018. godine.
Samo 20% imovine je osigurano
U povoljnijoj su situaciji oni koji su imovinu osigurali kod privatnih osiguravatelja. Na žalost, u Hrvatskoj je samo 40 posto korištenog poljoprivrednog zemljišta osigurano i to većinom onog koje pripada veliki tvrtkama. Općenito, procjenjuje se da je osigurano manje od 20 posto imovine.
Prema podacima Državnog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, štete na usjevima i nasadima u 2016. iznosile su 1,5 milijardi kuna. Od toga država je poljoprivrednicima nadoknadila 20 milijuna kuna, a osiguravatelji 112 milijuna.
Osiguravatelji su nakon što je splitski požar ugašen poslali na teren mobilne procjeniteljske ekipe, a prvi je stigao naš partner u projektu financijske pismenosti Croatia osiguranje te omogućio akontaciju za veće štete i brzu isplatu za manje štete. A to i jest svrha osiguranja.
Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek nema kulture osiguranja imovine od požara, tuče i poplava zbog predrasuda da je osiguranje skupo. Premija osiguranja kod požara odnosno poplave i tuče za nekretninu od 100 m2 iznosi oko 100 kuna mjesečno. Osiguranje usjeva i voćaka je skuplje, jer je kod njih i rizik veći.
Osiguranje je način da se smanji mogući financijski gubitak ili nevolja. Pomaže nam da platimo troškove zbog neočekivanih događaj koji ugrožavaju naš život, zdravlje ili imovinu. Na tržištu postoji velika ponuda različitih polica osiguranja i svatko može pronaći onu koja njemu najbolje odgovara. Ne treba čekati se da se nesreća dogodi.
