Kriptovalute, zvane i virtualne ili digitalne valute postoje samo online; nije ih izdala niti ih nadzire središnja banka. Kriptovalutama se plaća na internetu, ali formalno gledajući, nisu novac. Što je onda kriptovaluta?
Novac kojim kupujemo ili plaćamo na internetu je kao i novac koji držimo u novčaniku. Ima jednaku vrijednost i ime (kune, euri, dolari itd.), a nadziru ga i reguliraju Hrvatska narodna banka, Europska središnja banka i druge međunarodne organizacije.
No, danas postoje i virtualne odnosno kriptovalute: bitcoin je najpoznatija kriptovaluta. Bitcoin je globalno prihvaćen za internetska plaćanja – iako nije izdan od središnji banke, niti se veže uz račune kod poslovnih banaka, pa tehnički nije novac.
Kriptovalute funkcioniraju kao elektronski zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u elektronskim novčanicima na internet stranicama koje pružaju takvu uslugu.
Kako se koriste kriptovalute
Kao i s kunama na računu, kriptovalute držimo u svojem elektronskom novčaniku na nekoj od brojnih web stranica koje pružaju tu uslugu. Novčanik ćemo napuniti razmjenjujući “obični” novac za primjerice bitcoin na internet “burzama”. Bitcoin nastaje računalnim procesima na računalima diljem svijeta. Osim što se može zaraditi rješavanjem složenih računalnih jednadžbi (tako zvanim rudarenjem), može se kupiti i putem bitcoin bankomata, odnosno na internet “burzama”.
Nekoliko bitcoin bankomata danas postoji i u Hrvatskoj – u Zagrebu, Splitu i Rijeci, a popularnosti korištenja bitcoina pridonose i pojedini domaći poduzetnici koji ga prihvaćaju u internetskim plaćanjima turističkog smještaja ili drugih usluga.
Koliki vrijedi kriptovaluta?
Mnogi se pitaju kako to elektronski zapis može vrijediti išta, no od školjaka do papirnatog novca, logičan razvoj je bio elektronska forma novca – iako u formalnom smislu riječi kriptovaluta nije elektronički novac.
Osim što kriptovalute služe za internetska plaćanja, njima se trguje kao i svakom drugom valutom i (kao i svakoj valuti ili robi na tržištu) – vrijednost im se može značajno promijeniti. Primjerice, na početku 2015. godine 1 bitcoin ste mogli kupiti za 217 USD; a početkom ožujka 2017. vrijedio je 1.286 USD.
Građani – oprez
Na digitalnom tržištu neprestano se pojavljuju nove kriptovalute, poput OneCoina koji se ove godine prodavao i oglašavao u Hrvatskoj zbog čega je Hrvatska narodna banka nedavno upozorila na mnoge rizike koji proizlaze iz takvih proizvoda.
1. OneCoin nije elektronički novac u skladu s definicijom iz Zakona o elektroničkom novcu niti je platna usluga prema Zakonu o platnom prometu.
2. Poslovne subjekte koji izdaju tu vrstu proizvoda i njome trguju nije licencirala Hrvatska narodna banka niti je njihovo poslovanje pod nadzorom HNB-a.
3. Novčana sredstva uložena u navedeni proizvod nisu zaštićena sustavom osiguranja depozita i osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja u cijelosti snose rizik gubitka uloženog.
HNB je stoga građanima savjetovala da te informacije uzmu u obzir i budu vrlo oprezni.
