Tri stupa mirovinskog sustava, porezni poticaji za dobrovoljnu mirovinsku štednju i financijsko opismenjavanje građana važni su za održivost budućih mirovina, zaključuje Europsko udruženje osiguravatelja i reosiguravatelja u publikaciji „Plan za mirovinu“.
Europske države, uključujući i Hrvatsku, sve teže isplaćuju mirovine. Aktualni sustav državnih mirovina nastao u 19. stoljeću temelji se na generacijskoj solidarnosti – mirovine se isplaćuju iz doprinosa koje izdvajaju trenutno zaposleni. No, životni vijek je danas znatno duži, a broj novorođenih u mnogim europskim zemljama opada. Posljedica je da je omjer zaposlenih, onih koji izdvajaju doprinose, i umirovljenika, onih koji primaju mirovine, sve manji. Drugim riječima, novca za isplatu mirovina je sve manje, dok je onih kojima se mirovina isplaćuje sve više.
Umirovljenici su značajni potrošači i važan su kotačić europskog gospodarstva. Sustav generacijske solidarnosti dugo godina im je omogućavao solidan životni standard, putovanja, kupnju nekretnina… No, danas više nije tako.
Zakonodavci i osiguravatelji primorani su tražiti nova rješenja kojima će zamijeniti ili barem nadopuniti sustav generacijske solidarnosti. Jedan takav model je mirovinski sustav utemeljen na više stupova: prvi je onaj generacijske solidarnosti, drugi je obvezna, a treći dobrovoljna osobna mirovinska štednja.
Europsko udruženje osiguravatelja i reosiguravatelja Insurance Europe objavilo je u publikaciji pod nazivom A Blueprint for Pensions prijedloge i preporuke za postizanje punog potencijala mirovinskog sustava utemeljenog na više stupova.
Preporuke publikacije „Plan za mirovinu“ su sažete u nekoliko točaka:
1. Kako se nositi s europskim demografskim izazovima?
- Vlade europskih zemalja trebale bi uvesti (ili znatnije poticati) različite mirovinske stupove (primjerice po pojedinim zanimanjima ili osobnu štednju) koji bi funkcionirali usporedo sa sustavom generacijske solidarnosti. Na taj bi način osigurale održivost i adekvatna mirovinska primanja.
- Ključno je da mirovinski sustav počiva na nekoliko stupova koji se međusobno podupiru te imati jasne uloge i ciljeve (primjerice smanjivanje siromaštva, nadomjestak prihoda i slično).
2. Kako potaknuti ljude da štede dovoljno?
- Zakonodavci se moraju pobrinuti da svi europski građani budu informirani o tome kolike prihode mogu očekivati na temelju svakog pojedinog mirovinskog stupa.
- Države članice trebale bi novi mirovinski sustav utemeljen na osobnoj štednji, koji dopunjava sustav državnih mirovina, prilagoditi lokalnim uvjetima.
- Porezni propisi trebali bi poticati građane na dugoročnu štednju.
- Mirovinsku štednju trebalo bi dodatno poticati kroz porezni sustav. Porezni propisi koji reguliraju mirovinsku štednju trebali bi biti jednostavni i dugoročni te se ne bi trebali često mijenjati. Osiguravatelji predlažu da se kažnjava prijevremeni izlazak iz sustava.
- Ubrzati digitalizaciju prijava, prikupljanja i širenja informacija o mirovinskim sustavima, što može potaknuti razvoj privatnih mirovinskih fondova.
3. Kako potaknuti ljude da štede mudro?
- Kroz financijsko opismenjavanje štediša, budućih umirovljenika, o važnostima štednje i ulaganja, zašto je važno raspršiti mirovinsku štednju prilikom ulaganja, odnosno ne držati sva jaja u jednoj košari. Poučan je primjer američke kompanije Enron čijom je propašću prije petnaestak godina nestao i kompanijski mirovinski fond. Oko 20 tisuća radnika ostalo je bez imovine (mirovinske štednje) vrijedne nekoliko milijardi dolara jer je 60 posto sredstava kompanijskog mirovinskog fonda bilo uloženo u dionice same kompanije. Propašću kompanije, propale su i dionice, odnosno novac zaposlenika namijenjen mirovinama.
- Zakonodavci i osiguravateljna industrija trebaju raditi zajedno na ponudi mješovitih investicijskih proizvoda – na primjer ponuditi kombinaciju ulaganja u investicijske fondove i životno osiguranje.
- Propisima i pravilima Solvency II ne bi trebalo pretjerano ograničavati dugoročna ulaganja.
U svojim preporukama Insurance Europe želi naglasiti kako osigurateljni sektor može biti podrška europskim vladama u naporima isplata adekvatnih mirovina europskim građanima. A to je moguće smo ako se stvori održivi mirovinski sustav, potakne građane na pojačanu dobrovoljnu štednju i ukloni regulatorne prepreke za dugoročna ulaganja.
