Programi financijskog obrazovanja u Europi*

Najnovija publikacija OECD-a: Policy and practical directions for financial education in Europe : Trends and Recent Developments  donosi zanimljive uvide u europsku praksu.

Programi financijskog obrazovanja u Europi zaista su veoma  raznoliki, a programi javnog sektora mogu se podijeliti na tri ciljne skupine: za široku populaciju, za odrasle i za učenike i mlade.

Programi za široku populaciju

Financijski programi za široku populaciju uključuju online sadržaje na specijaliziranim portalima, javna događanja i muzeje.

a. Portali i drugi online alati

U svim europskim zemljama postoji centralni portal za financijsko obrazovanje koji financira i uređuje javni sektor, jedino u Francuskoj glavnim portalom za financijsko obrazovanje građana upravlja neprofitna organizacija.

Osim portala, koriste se i društvene mreže. Estonija je pokrenula posebnu Facebook stranicu za financijsko obrazovanje potrošača, a britanska vlada osim posebne Facebook stranice financijske pismenosti, ima i Twitter te Youtube kanal.

Što se edukativnih sadržaja i alata tiče, oni se protežu od edukativno-informativnih i rječnika osnovnih financijskih pojmova do kvizova, video-igrica i kalkulatora za izračun kredita, mirovina i slično.

b. Kampanje i javna događanja

Kako bi se senzibilizirala i informirala javnost o važnosti financijskog obrazovanja organiziraju se mnoga javna događanja i promotivne kampanje.

Sve države obilježavaju tjedan novca nizom aktivnosti poput izdavanja brošura o osobnim financijama, organizacijom konferencija, debata, radionica i drugih prigodnih događanja za širu javnost. Slične aktivnosti provodi i privatni sektor. Europska udruga banaka primjerice organizira Tjedan novca u ožujku svake godine, kada i udruge banaka u svim državama članicama provode svoje aktivnosti usmjerene školskoj djeci i mladima.
c. Muzeji

Mnoge europske središnje banke imaju muzeje posvećene novcu s interaktivnim sadržajima kroz koje se objašnjava koncept novčane ekonomije i funkcioniranja gospodarstva općenito na zabavan i poučan način. Francuska centralna banka planira otvoriti muzej Grad ekonomije i novca, središnja banka Latvije ima muzej Svijet novca. Muzeje o povijesti novca financiraju i njima upravljaju središnje banke Nizozemske i Portugala u kojima su i posebni odjeli financijske pismenosti s igrama i interaktivnim sadržajima za mlade.

Programi za odrasle

Programi financijskog obrazovanja za odrasle odnose se na zaposlenike, prezadužene, nezaposlene i imigrante.
a. Financijska edukacija za zaposlene i za planiranje mirovine

Obzirom na značaj mirovinske reforme u Europi, nekoliko je europskih inicijativa koje imaju mirovine u fokusu.

Nizozemska vlada obilježava Dan umirovljenika u kojem sudjeluje 250 partnerskih organizacija kako bi javnost percipirala važnost mirovinskog sustava za zaposlenike, poslodavce i mala i srednja poduzeća. Engleska je vlada 2014. provela informativnu kampanju o mirovinama. Estonska vlada u suradnji s partnerskim organizacijama organizira radionice za zaposlene između 30 i 55 godina o važnosti štednje za mirovinu. Istraživanje prije i nakon održanih radionica pokazalo je da je 32% sudionika nakon radionica počelo štedjeti za svoju mirovinu.

Irska državna agencija za potrošače organizira individualnu besplatnu financijsku edukaciju u trajanju od jednoga sata za zaposlenike, uz podršku njihovih poslodavaca. Sadržaj edukacije je planiranje osobnih financija, štednje i ulaganja, osiguranja, kredita te kako se riješiti dugova i planiranje za starost.

b. Financijsko obrazovanje za prevenciju prezaduženosti

Savjetovanje u vezi dugova provodi se u nekoliko zemalja, a postoji i kombinacija savjetovanja i financijske edukacije. Takve besplatne usluge nudi servis britanske vlade u suradnji s državnim agencijama The Money Advice Service kroz brošure i pojedinačne razgovore online, telefonom ili na osobnim sastancima. Potrošačima su na raspolaganju kalkulatori otplate kredita kako bi pronašli jeftinije i manje rizične modele i kontrolirali moguće probleme otplate.
U Bosni i Hercegovini kombinaciju besplatnog savjetovanja i financijske edukacije za odrasle i mlade nudi neprofitna udruga „U plusu“.
Francusko udruženje korisnika bankarskih usluga organizira radionice za pravnike i socijalne radnike o zakonodavstvu i sudskoj praksi vezanoj uz kredite i prezaduženost. Središnja banka Litve sa partnerima provodi kampanju „Pažljivo prilikom pozajmljivanja“ a glavni je cilj potaknuti stanovništvo na odgovorno uzimanje kredita.

Središnja banka Portugala zajedno s ministarstvom gospodarstva angažirana je u prevenciji prezaduženosti kroz distribuciju besplatnih brošura i online informacija, radionica za građane i treniranje edukatora za prevenciju prezaduženosti.

c. Financijska edukacija za ranjivije skupine

Inicijative financijske edukacije usmjerene specifičnim grupama odnose se na financijski isključene građane, migrante, nezaposlene i građane s nedostatnim primanjima.

Financijska edukacija za financijski isključene gađane važan je cilj u nekoliko europskih zemalja (Turska i Portugal), a Švedska, Danska i Velika Britanija educiraju migrante o osnovnim pitanjima osobnih financija.

Neke su zemlje razvile specifične programe financijske edukacije za nezaposlene. Danska je kreirala materijale o planiranju i vođenju osobnog proračuna, kreditima i štednji za mlade nezaposlene od 18 do 25 godina koji se distribuiraju u centrima za nezaposlene.

Ministarstvo rada, obitelji i socijalne skrbi Slovenije provodi eksperimentalan program socijalne pomoći za nezaposlene i starije građane. U djelu programa, nezaposleni se pojedinci treniraju da pomognu starijima kroz financijsku edukaciju o osnovnim financijskim potrebama.

Poljski centar za mikrofinanciranje provodi programe za građane s nedostatnim primanjima o dugoročnom financijskom planiranju, upravljanju dugom, primanjima/doznakama (socijalne pomoći i drugima) i štednji. Tijekom 2014. organizirali su mnogo radionica u zemljama istočne Europe i središnje Azije (Armeniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Rusiji, Slovačkoj i Ukrajini).

Programi za mlade

Mladi su najzastupljenija ciljna skupina u nacionalnim strategijama za financijsku pismenost. To uključuje mnoge aktivnosti u školama ali i izvan škola, uključujući:

1. uvođenje financijske edukacije u školski kurikulum kao obavezni ili izborni predmet;
2. pilot projekte financijskog obrazovanja u školama;
3. eksperimentalne programe financijskog obrazovanja u školama;
4. stvaranje edukativnih materijala za nastavnike;
5. programe izvanškolskih aktivnosti kroz društvene mreže, edukativne igre i video.

a. Financijsko obrazovanje u školi kroz nacionalni kurikulum kao obvezni ili izborni predmet

Uvođenje financijske edukacija u škole kroz formalni nastavni program (kurikulum) najteže je i zahtijeva najveći napor. Potrebna je koordinacija i angažman širokog raspona – od tijela izvršne i zakonodavne vlasti do nastavnika i dionika privatnog sektora i civilnog društva (neprofitne organizacije). Nadalje, potrebno je definirati obrazovne okvire i ishode, nastavne materijale, educirati nastavnike i stvoriti široku mrežu nastavnika-trenera.

Uvjet da financijska edukacija bude obvezan ili izborni predmet u školama može, ali i ne mora biti dio nacionalne strategije, što ovisi o pojedinim zemljama.
U Češkoj su pripreme za uvođenje financijskog obrazovanja u škole počele 2007. kada je radna skupina ministarstva financija definirala standarde financijske pismenosti. Godine 2009. financijsko se obrazovanje uvelo kao izborni predmet u više razrede srednjih škola, a 2013. i u sve ostale razrede i u osnovnu školu. Do tada, financijska je edukacija u školama bila na dobrovoljnoj bazi. Financijska je edukacija inkorporirana kroz nekoliko predmeta: matematiku, građanski odgoj, te dodatno kroz poduzetništvo i gospodarstvo u višim razredima srednje škole.

U Danskoj je financijsko obrazovanje dio obveznog nastavnog programa matematike i društvenih predmeta u nižim razredima srednje škole. Financijsko znanje provjerava se na nacionalnoj razini te je dio nacionalnih ispita matematike i društvenih znanosti. U višim razredima srednje škole financijsko obrazovanje je izborni, a ne više obavezni predmet. Dansko ministarstvo obrazovanja krajem 2014. donijelo je popis sljedećih tema za izborni predmet: financijske institucije i biznis, financijska tržišta, zarada i potrošnja, životni događaji i njihovo financiranje, štednja i ulaganja. Na temelju toga škole mogu same razvijati programe po izboru, ali to nije česta praksa. Međutim, kao dio reforme danskog izbornog nacionalnog obrazovanja, financijsko se obrazovanje uvelo kao izborni predmet od školske godine 2015./2016.

U Estoniji su se neke teme vezane uz financije uključile u nacionalni kurikulum već 1996., a novi kurikulum iz 2010. je proširio sadržaj tema i uveo ih u sve osnovne i srednje škole. U osnovnoj školi i nižim razredima srednje škole financijske su teme uključene u predmete matematika, povijest i domaćinstvo, a u višim razredima srednje škole proširuju se na sve društvene predmete. Financijsko obrazovanje može biti obavezan ili izborni predmet, a to odlučuje svaka škola. Svi obrazovni ishodi nacionalnog kurikuluma evaluiraju se kroz državne i razredne ispite i provjere znanja na nacionalnoj i školskoj razini.

U Velikoj Britaniji financijsko je obrazovanje obavezno i dio je nacionalnog kurikuluma od 2014., u Irskoj su neki aspekti financijske edukacije inkorporirani u matematiku i tada su obavezni, a neki u poduzetništvo i tada su izborni. No, bez obzira da li je izborno ili obavezno, financijsko se znanje provjerava na nacionalnim i školskim provjerama znanja.

U Portugalu je financijska edukacija integrirana u školski kurikulum od 2013. iako nije obavezni predmet, a slično je i u Rusiji.

b. Pilot projekti financijskog obrazovanja u školama

Ostale su europske zemlje u ranim fazama uvođenja financijske edukacije kao obaveznog predmeta u školama.

c. Eksperimentalni programi financijskog obrazovanja u školama

Središnja banka Italije s ministarstvom za obrazovanje je započela s eksperimentalnim programom financijskog obrazovanja u nekim osnovnim i srednjim školama 2008. godine Sudjelovanje škola je dobrovoljno, a nastavnike koji su odlučili provoditi program educiralo je osoblje središnje banke, fokusirajući se posebno na novac i financijske transakcije prilagođene dobnoj skupini.

d. Radni materijali za nastavnike i educiranje nastavnika

Većina europskih programa imaju materijale za nastavnike bez obzira je li financijska edukacija dio nacionalnog kurikuluma ili nije te je li to obavezni ili izborni predmet.

To su priručnici za nastavnike koje odobrava nacionalnu obrazovno tijelo/agencija, ali su materijali fleksibilni tako da nastavnici sami odlučuju kako će ih primijeniti u razredima. Svi su dostupni online. Danski priručnik za nastavnike o budžetiranju, štednji i kreditima prilagođen je djeci od 13 do 15 godina. Sadržaj je razvijen u suradnji s danskim Udruženjem nastavnika matematike, a sastoji se od kratkih filmova i problema koji učenici trebaju riješiti.

e. Programi izvanškolskih aktivnosti kroz društvene mreže, edukativne igre i video

Za financijsku edukaciju mladih mnoge europske zemlje koriste društvene mreže i mobilne aplikacije koje su istovremeno i edukativne i zabavne.
Iz navedenoga može se zaključiti da se financijsko obrazovanje može provoditi formalnim (u školi), neformalnim (izvan škole) ili informalnim putem (samoobrazovanje, u obitelji, u društvu i sl.) što uključuje široki spektar mogućih alata; od institucionaliziranog obrazovanja u učionicama i profesionalnog savjetovanja, preko interneta, korištenja interaktivnih obrazovnih materijala i igara, pa sve do brošura te televizije, radija i vlastitog iskustva. Mnogi programi mogu varirati po sadržaju, ciljnim skupinama i metodologiji, što može uvelike utjecati na vjerodostojnost i kvalitetu programa, kao i na količinu stečenih financijskih znanja i vještina polaznika programa.

Publikacija OECD-a o trendovima i programima financijskog obrazovanja u Europi donosi i sugestije za politike i praktične upute za financijsku edukaciju. OECD preporuča prikupljanje dokaza o ocjenama financijske pismenosti po dobi i grupama stanovništva, mapiranje financijske edukacije kako bi se sve grupe efikasno ciljale, ocjenjivanje učinaka programa financijske edukacije te potiče istraživanja vezana za financijsku pismenost potrošača.

*Cijeli tekst je dio diplomskog rada Tine Ralašić:” Zaštita potrošača i financijska pismenost kao preduvjet stvaranja financijski odgovornih potrošača” obranjenog na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u rujnu 2016.