To ćete se pitati kada se jednoga dana osamostalite i započnete samostalan život. Stoga pogledajte sljedeće brojke.
Maja je podstanarka. Mjesečno plaća stanarinu 2.400 kn i štedi 1.600 kuna. Ukupno
to je 4.000 kn mjesečno. Za 30 godina uz kamatnu stopu od 2% uštedjela je oko
780.000 kn, odnosno oko 100.000 eura.
Ivan je uzeo stambeni kredit od 100.000 eura po kamatnoj stopi od 5% godišnje na
rok od 30 godina. Kredit otplaćuje uz mjesečni anuitet 4.000 kn. Nakon 30 godina
otplatio je cijeli kredit i ima stan koji je prije 30 godina platio 100.000 eura.
Tko je bolje prošao?
Između ostalog, odgovor ovisi i o stilu života pojedinca – neki se ne žele vezati za
mjesto stanovanja poput Maje, te razliku od 1.600 kuna investiraju ili štede. Drugi
poput Ivana žele biti „svoji na svome“ i radije će kupiti stan.
Hrvati više vole živjeti u vlastitom stanu i uzeti stambeni kredit nego biti
podstanari. U drugim europskim zemljama građani radije unajmljuju nekretnine
nego da ih kupuju.
Kupnjom stambenih nekretnina ljudi često nastoje sačuvati realnu vrijednost
imovine, odnosno zaštititi se od pada realne vrijednosti novca zbog inflacije. No,
nisu svi na tome profitirali. Neki su kupovali stanove kada su bili skupi – misleći
da će im cijena rasti, a danas ih mogu prodati po nižoj cijeni od kupovne.
Najam stana ima niz prednosti – čini vas mobilnijim ukoliko se pojavi prilika za bolji
i više plaćeni posao u drugom mjestu. Sprječavate budući rizik prezaduženosti
ukoliko pad prihoda ugrozi mogućnost otplate kredita ili vam zbog rasta mjesečnih
anuiteta otplate kredita (zbog promjene kamatnih stopa, deviznog tečaja i sl.),
dotadašnji prihodi nisu dovoljni za urednu otplatu.
Istražite
Prije konačne odluke kupiti ili unajmiti stan:
◦ raspitajte se o cijenama stanova u mjestu u kojem živite;
◦ pronađite uvjete pod kojima je u vašem mjestu moguće unajmiti stan;
◦ usporedite troškove stambenog kredita u odnosu na najam stana;
◦ raspitajte se o izvjesnosti uvođenja poreza na nekretnine u Hrvatskoj.
