Kako štede i troše džeparac, koji su im financijski ciljevi i što ih brine u njihovoj financijskoj budućnosti, pokazuje prvo veliko istraživanje financijske pismenosti tinejdžera u Hrvatskoj.
Hrvatska udruga banaka i Štedopis, po prvi su puta u Hrvatskoj na nacionalno reprezentativnom uzorku proveli istraživanje o financijskoj pismenosti tinejdžera koje pokazuje njihovo dobro znanje i ponašanje, ali loše stavove prema novcu; 92% je zabrinuto za svoju financijsku budućnost pa je pozitivno da ih 85% misli da trebaju učiti o novcu.
Istraživanje je provedeno s učenicima u dobi od 13 do 19 godina, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1011 ispitanika, a mjerene su tri osnovne kategorije financijske pismenosti: financijsko znanje, financijsko ponašanje i stavovi prema novcu. Istraživalo se i kakvi su njihovi financijski ciljevi i što ih najviše brine u budućnosti, te kolika je financijska uključenost tinejdžera.
U istraživanju su sudjelovali učenici škola u kojima je Štedopis provodio aktivnosti financijske pismenosti, te je ovo istraživanje ujedno i evaluacija provedenih eduktivnih programa Štedopis u posljednje tri godine. Rezultati istraživanja pokazuju da su tinejdžeri u uzorku financijski pismeniji u odnosu na ostatak tinejdžerske populacije u Hrvatskoj (istraživanje OECD-a financijske pismenosti PISA 2012),što potvrđuje da financijska edukacija povećava razinu financijske pismenosti.
Znaju što je inflacija
Istraživanje pokazuje da većina tinejdžera (63%) ima financijsko znanje i shvaća koncept vremenske vrijednosti novca koji se svodi na razumijevanje da inflacija obezvrjeđuje novac, odnosno da novac u sadašnjosti vrijedi više nego isti nominalni iznos novca u budućnosti.
Odnos prema štednji i potrošnji
Financijsko ponašanje tinejdžera pokazuje da ih 71% štedi, te da 83% tinejdžera odluku o kupnji skupljih uređaja (mobitela, računala) donosi na temelju provjerenih neovisnih informacija. Najviše štede gimnazijalci (75%) oni u prvom razredu srednje (77%) kojima je 15 godina (78%), iz sjeverne Hrvatske (75%) i iz manjih mjesta do 3.000 stanovnika (73%).
Veću odgovornosti pri upravljanju novcem pokazuju tinejdžeri koji dobivaju džeparac (njih 85%), dok od onih koji ne dobivaju džeparac, čak 36% ne zna s kojim iznosom novca mjesečno raspolažu, odnosno koliko troše. Tinejdžeri najviše troše na izlaske (62%) i hranu u školi (62%) ili pekarnici (50%); na odjeću/obuću (40%), te kozmetiku (32%). Slična istraživanja u svijetu pokazuju da tinejdžeri najviše troše na hranu i odjeću i
„Dobivanje džeparca u tinejdžerskoj dobi vrlo je važno jer oni koji dobivaju određen iznos novca na raspolaganje za određeno vrijeme, bolje upravljaju svojim novcem i stječu ispravnije financijsko ponašanje i navike“ izjavio je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Odnos tinejdžera prema novcu pokazuje da ih znatan dio daje prednost potrošnji pred štednjom pa se tako 65% ispitanih slaže da novac postoji da bi se trošio. Među njima je većina iz strukovnih škola (66%), drugih razreda (69%), iz Dalmacije (76%), te onih od 19 godina (88%).
„Naši su nalazi istraživanja adolescenata usporedivi s najnovijim rezultatima istraživanja financijske pismenosti odraslih građana u Hrvatskoj koje je krajem 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) gdje su Hrvati pokazali relativno dobro financijsko znanje i ponašanje, ali loš odnos prema novcu, što ukazuje na potrebu daljnjih aktivnosti financijskog obrazovanja s naglaskom na stjecanje ispravnih financijskih stavova o dugoročnoj štednji i financijskom planiranju, i to ne samo mladih, već svih građana“,rekla je Marina Ralašić, predsjednica Štedopisa.
Što ih brine i što bi željeli postići u budućnosti
U prilog tome govori i rezultat da 92% svih ispitanika ima neke brige u vezi sa svojom financijskom budućnosti. Tinejdžeri su najzabrinutiji u vezi s troškovima samostalnog života (34%) i pronalaskom dobro plaćena posla (26%). Brine ih i plaćanje studija i drugih troškova vezanih uz to (14%), te nezaposlenost ili gubitak posla (11%).
S druge strane, najvažniji financijski ciljevi u budućnosti su dobiti stalni posao (79%), imati vlastiti automobil (78%), financijski ne ovisiti o roditeljima (74%) i imati vlastiti stan (74%). Sljedeći su financijski ne ovisiti o roditeljima (74%), imati vlastiti stan (74%), proputovati Europu/svijet (58%). Pokrenuti vlastiti posao / osnovati tvrtku željelo bi više od trećine tinejdžera (39%), a njih polovica (50%) uštedjeti za veliko putovanje ili odmor.
Kome vjeruju kad je novac u pitanju
Najviše tinejdžera (82%), poslušali bi financijski savjet roditelja u vezi novca, rijetki bi pitali za savjet banku (3%), a još bi manje njih potražilo savjete na internetu (2%).
„Poticajan nalaz istraživanje je da samo 15% tinejdžera misli da ne treba učiti o upravljanju novcem, dok bi većina željela učiti novcu kroz razgovor s drugima, a njih 23% u školi na redovitoj nastavi“, rekla je Marina Ralašić.
Osim ocjene financijske pismenosti po komponentama, istraživanje je donijelo i ocjenu njihove financijske uključenosti. Polovica tinejdžera (51%) ima otvoren račun u banci, a od toga se 33% koristi se mobilnim bankarstvom. Tinejdžeri su relativno dobro financijski uključeni, a najviše ih je iz sjeverne Hrvatske i Dalmacije te gimnazijalaca.
Istraživanje je javnosti predstavljeno 16. lipnja 2020., a cijelo istraživanje dostupno je ovdje.
